Nizozemska čekala 299 dana da dobije vladu

Nova nizozemska vlada, četvrta koju vodi 54-godišnji premijer Mark Rutte, prisegnula je jučer, 299 dana nakon parlamentarnih izbora, održanih u ožujku, i godinu nakon što je Rutteova prijašnja vlada morala podnijeti kolektivnu ostavku. Nova vlada sastavljena je od istih stranaka kao i prije, ali svejedno im je trebalo za nizozemske prilike rekordno razdoblje za pregovaranje o novoj vladajućoj većini. Od dvadesetero ministara četrnaestero ih je potpuno novih, a šestero je služilo i u prošloj vladi.

Prva digitalna prisega

Novi-stari ministri nisu trebali prisezati jučer, a ostali su to odradili u dvije skupine u kraljevskoj palači Noordeinde; dvije skupine zbog držanja socijalne distance, protuepidemiološke mjere u doba globalne pandemije koronavirusa. Ministrica financija Sigrid Kaag prisegnula je virtualno, iz samoizolacije od kuće, jer je dan prije javila da je pozitivna na koronavirus. Bila je to prva digitalna prisega nekog nizozemskog ministra ili ministrice u povijesti. Premijer Rutte na putu je da, u kolovozu ove godine, postane premijer s najduljim stažem u nizozemskoj povijesti. Njegova treća vlada dala je ostavku zbog skandala koji je izbio kad je otkriveno da je porezna uprava pogrešno optužila kao prevarante tisuće roditelja koji su uzimali dječji doplatak. Rutteova stranka VVD, konzervativno-liberalnog smjera, u koaliciji je s proeuropskom strankom centra D66 te dvjema demokršćanskom strankama, CDA i CU. U novoj vladi prvi put u nizozemskoj povijesti vlada potpuna ravnopravnost spolova: ministrica ima isto koliko i ministara. Prioritet nove vlade su ulaganja u održivu energiju, stanovanje, brigu o djeci i obrazovanje, no prve osjetljive odluke novih ministara tiču se COVID-19 i pitanja treba li popustiti s vrlo strogim lockdownom, koji je uveden prije Božića, u strahu od širenja novog soja koronavirusa, omikrona.

Tisuće prosvjeduju

Sve trgovine, osim onih koje prodaju hranu, morale su zatvoriti svoja vrata 19. prosinca i to zatvaranje traje do ove nedjelje, 14. siječnja. Zatvoreni su bili i restorani, barovi, muzeji, kazališta i kina. Broj gostiju koje Nizozemci smiju primati u svojim domovima smanjen je na dvoje. Nekoliko tisuća ljudi zbog toga je 2. siječnja izašlo na ulice Amsterdama prosvjedujući protiv vladine politike i lockdowna, a rastjerala ih je interventna policija sa psima i pendrecima.