Uvjeren sam da će Europska komisija podastrijeti strogu i fer analizu hrvatskih postignuća. Jednostavan pregled situacije, brzinska snimka trenutačnog stanja nije dovoljna – komentirao je za Večernji list nizozemski ministar vanjskih poslova Uri Rosenthal najave da će iz Europske komisije u petak doći preporuka za zatvaranje pristupnih pregovora jer je Hrvatska ispunila sva mjerila u pristupnom procesu. Štoviše, nizozemski ministar odlazi korak dalje:
– Obvezno moramo osigurati da reforme provedene u Hrvatskoj budu nepovratne, da nema povratka na prijašnje, a to će zahtijevati “sistem monitoringa sa zubima” koji će trajati do hrvatskog punopravnog članstva u EU.
Ima još posla
Ovakav stav Nizozemske ipak pokazuje da do završetka pregovora ima još posla za diplomaciju, doduše, ne na hrvatskoj strani. Iako su iz Bruxellesa počele stizati informacije da je nadzor dogovoren, odnosno da je postignut konsenzus između članica i EK-a koji će on oblik imati, iz diplomatskih izvora država koje u Uniji imaju snažan utjecaj doznajemo da to ipak nije tako. Izvjesno je da će monitoringa biti, ali razgovori o modalitetu, a taj je konsenzus potreban za završetak pregovora. Unutar EU iskristaliziralo se, uvjetno rečeno, nekoliko struja.
– Želimo snažan mehanizam osiguranja. Moramo primijeniti lekcije koje smo naučili iz prijašnjeg vala proširenja – pojašnjava Rosenthal.
Redovita kontrola
Nizozemska se ističe kao najveći zagovaratelj oštrijeg nadzora do ulaska Hrvatske u EU, nešto zbog unutrašnjopolitičkog stanja, ali i zbog lošeg iskustva s Rumunjskom i Bugarskom koje su u EU ušle opterećene korupcijom i kriminalom. Iako su hrvatski pregovori jedinstveni po ispunjavanju mjerila– što do sad nije prolazila ni jedna kandidatkinja – smatraju da od otvaranja kritičnog poglavlja 23, Pravosuđe i temeljna prava, nije prošlo dovoljno vremena da se ustanovi da je hrvatski «track record» vjerodostojan.
Francuska je jedina izašla s prijedlogom monitoringa, preuzimajući ulogu diplomatskog brokera, objašnjavajući da time želi olakšati Hrvatskoj put do članstva. S njezinim prijedlogom – da se Hrvatska kontrolira tako da se svaka tri mjeseca šalju izvještaji u Bruxelles – u principu se složila EK i većina država, a dogovor je, nakon «brušenja» prijedloga postignut i s Njemačkom koja je smatrala da treba jasno reći je li Hrvatska spremna ili nije za EU te da će uz strogi monitoring u Bundestagu teško moći opravdati tvrdnju da je Hrvatska obavila posao.
Iako se špekuliralo da bi «kaznene» odredbe uključivale odgađanje ulaska za godinu dana ili gubitak novca iz fondova, najnoviji prijedlog monitoringa, koji je zapravo «light» verzija – reperkusije se gotovo ni ne spominju. S druge strane, države koje zagovaraju brži ulazak Hrvatske nemaju primjedbe na monitoring ako je on prihvatljiv Hrvatskoj jer, kažu nam, ne žele nikakvo odugovlačenje. Sličnu tvrdnju izrekao je hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković na jučerašnjem sastanku s francuskim kolegom Alainom Juppéom u Parizu kazavši kako je od ključnog značaja da pronalaženje konsolidiranog oblika rješenja za monitoring ne uspori završetak pristupnih pregovora. Francuska je i jučer ponovila snažnu potporu Hrvatskoj, a ministri su se složili kako je moguće dovršenje pregovora do kraja ovog mjeseca.
To što je Nizozemska prihvatila francuski prijedlog je dobar znak, govori da neće blokirat\' zaključenje pregovora. A propos monitoringa, Hrvatskoj je i te kako potreban. Dokaz: stanje u pravosudju i posvemašnja korupcija, od dna do vrha.