veće šanse

U Njemačkoj lakše do posla, ali radne dozvole ostaju

Foto: Reuters/PIXSELL
U Njemačkoj lakše do posla, ali radne dozvole ostaju
22.05.2015.
u 20:30
Olakšice za radnike s deficitarnom stručnom spremom, dozvole za radnike kakvih Njemačka već ima dovoljno
Pogledaj originalni članak

Njemačka će 1. srpnja – kad istječe prvi rok za ukidanje ili pak produljenje prijelaznog razdoblja u otvaranju tržišta rada – olakšati zapošljavanje hrvatskim radnicima, no najvjerojatnije neće do kraja ukinuti radne dozvole. Ograničenja, odnosno radne dozvole – ostat će za ona zanimanja za koja Njemačka ima dovoljno svoje radne snage, a to su uglavnom ona s nižom stručnom spremom. Potvrdio je to za Večernji list zastupnik SPD-a u njemačkom Bundestagu Josip Juratović.

Štite perače prozora

– Upravo sam ovog tjedna vodio mnogo razgovora na tu temu i svi upućuju na to da će se zakonski prijedlog kretati u tom smjeru. No, moram istaknuti da u odborima još nismo vidjeli prijedlog zakona koji bi regulirao to pitanje, tako da zakonska procedura nije ni počela – napominje Juratović.

Olakšicama se mogu nadati oni hrvatski državljani sa stručnom spremom u svim sektorima koji su deficitarni u toj državi, no oni su ionako – što je i logično – "u brzoj traci" pri zapošljavanju.

– Već je u posljednjih pola godine vidljivo da Hrvati s višom ili visokom spremom često dobivaju radne dozvole – istaknuo je Juratović.

Na vijest da je zastupnik iz redova vladajućeg CDU-a Klaus-Peter Wilsch najavio potpuno otvaranje tržišta rada i ukidanje radnih dozvola, ponovio je kako još nema zakonskog prijedloga, ali da će, ako Wilsch ima takve informacije iz svoje stranke, SPD prijedlog, naravno, podržati.

– Čak i sindikati, iako ne odlučuju, imaju pozitivan stav o olakšavanju zapošljavanja, s tim da žele zaštititi neka zanimanja, kao što su, primjerice, perači prozora – nastavlja.

Ljubljana neće Hrvate

Članice EU mogu uvesti ograničenja za zapošljavanje radnika nove članice po formuli "2+3+2", što znači da ograničenje od dvije godine mogu produljiti za još tri godine te, uz opravdan razlog, za dodatne dvije. Ograničenja za Hrvatsku uvele su Grčka, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Cipar, Austrija, Velika Britanija, Slovenija, Belgija, Španjolska, Luksemburg, Italija i Malta. Dosad nijedna od tih država nije odlučila što nakon 1. srpnja s hrvatskim radnicima.

Iz Slovenije je prije dva dana stigla neslužbena informacija iz krugova bliskih vladi da će produljiti ograničenje zapošljavanja Hrvata na još tri godine, ponajprije zbog lošeg stanja u državi sa 120.000 nezaposlenih.

>> Slovenija namjerava produžiti ograničenje zapošljavanja hrvatskih radnika

>> Njemačka bi mogla zadržati zabranu zapošljavanja hrvatskih radnika

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 62

Avatar majkomila22
majkomila22
14:44 22.05.2015.

Uu,ako bude ovako,neće Hrvatska biti prazna do 2060-e..nego do 2016..

MI
migaaa
20:15 22.05.2015.

Evo ukratko moje iskustvo;austrijdki sam penzioner i u 16 godina rada radio sam u tri firme po 6,5,5 godina.Prva firma elektro (gradnja novih stambenih zgrada od 70 do 500 stambenih jedinica).U pocetku sam iako monter,nosio alat cak i ucenicima zavrsnih godin (iako nism morao) i radio teska stemanja samo u cilju da bih ukrao zanat.Nakon 1,5 godine sam vec dobio prvo gradiliste da vodim dok je trajala betonska izgradnja i ugradnja rebrastih creva u beton i tako od gradilista do gradilista kisa,sneg,vetar,nigde prozora. Nije bilo lako ali sam radio sa entuzijazmom i bio cenjen u firmi.Uvek sam imao toliko ljudi da nije bilo vremena za pusenje,pricanje,cak ni za WC.Tesari i armiraci su diktirali tempo i bilo ih je bas briga ako ti ne uradis.Iako se premnogo radilo kolege su me volele jer sam licno neprestano radio i nosio posa.Nazalost firma je otisla u konkurs. Druga firma Simens (cerka firma) usao slucajno u nju i usavrsio se na velikim masinama za obradu i busenje metalnih profila (relativno tezak posao a poslovodja je cenio kvalitet i brzinu izvrsnja posla i nisam bio nikad omalovazavan). Nazalost ovaj deo Simensa je rasformiran a ja nisam hteo da ucim za varioca (nije mi bio zivotni san) tako da nisam presao u pravi Simens. U ovoj firmi je imalo vremena i za popricati sa kolegama,pusiti,normalno imati vremena za WC Trecu firmu sam morao smesta da nadjem radi dobijanja austrijskog drzavljanstva.Elektro Firma sa 300 radnik.Primljen sam kao elektro pomocnik, mada mi to nisu naglasili (normalno satnica monterska po kolektivnom ugovoru) To zvanje "pomocnika" dobijali su svi koji su imali diplome stecene van Austrije.Vrlo cesto su se austrijanci odnosili prema nama (a uglavnom smo bili starosti 53-59 godina) kao da smo stvarni pomocnici dajuci nam najteze, naj prljavije poslove i to cesto cineci na zapovednicki naci (bezobrazan nacin).Nije bilo pauza za cigarete(toga kod priatnika nema),niti si smeo sesti na kratko da odmoris noge a cak i kada bi ogladneo i uzeo sendvic da prekratis glad bilo mi je zamereno.Na kraju sam odlucio da ne umrem na ovim poslovima i dao dogovoreni otkaz u saglasnosti sa firmom.Za malo da zaboravim jako bitnu stvar..da su dvojica Austrijanaca pokusala da naprave sindikat u firmi i u roku od tri meseca dobili su otkaze. Ljudi, ovde se prepuno radi; sagorevas misice do maksimuma za nikad zadovoljne sefove,kapitaliste.Od petka do ponedeljka nemas vremena da zivis, subota je tvoj dan a u nedelju te vec hvataju strahovi pred naporima koji te ocekuju naredne sedmice.Jezik je ogroman...ogroman problem.Bajke su da se moze lako nauciti ato se tek vidi kada si u tudjoj zemlji.Za obican,svakodnevni govor ako ga stvarno jos i ucis nema mnogo problem ali mi smo ovde dosli i najveci deo zivota provodis na poslu pa bi hteo da napredujes a jezik je tu ogromna barijera.Potrebno je da telefonom komuniciras da pises radne izvestaje,trebovanja nauciti sve moguce strucne nazive... i onda se zbog nedovoljnog poznavanja jezika osecas kao da si retardiran. Pokusao sam koliko toliko da pojasnim sta vas ceka a sada je sigurno jos gore jer nisu nam Bugari,Rumunii ostali bili konkurencija. Sto je naj gore, covek se na sve ovo navikne i postane mu normalni deo zivota a povratak svom domu svome zavicaju postalo mu je kao senka koja stalno bezi pred njime i nikako da je uhvati i to tiho izjeda srce. Imate izbor,odaberite sami i ako se odlucite da odete naj verovatnije se nikada vise necete vratiti.

GO
gorandizdarevic7
15:04 22.05.2015.

Evo prilike da Grčić opet kaže kako se smanjio broj nezaposlenih!?