POREZNE PROMJENE

Njemačka mijenja pravila u 2025. godini: Promjene u mirovinama, minimalcu i porezima

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Euro - nova službena valuta u Republici Hrvatskoj
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Euro - nova službena valuta u Republici Hrvatskoj
25.12.2024.
u 12:42
Bit će promjena i po pitanju roditeljskog i dječjeg doplatka. U idućoj godini će biti manje novca za neke majke i očeve koji ostaju kod kuće nakon rođenja djeteta. Naime, roditeljski prihod će dobivati samo onim parovima koji  imaju najveći oporezivi godišnji prihod od 175.000 eura (prije: 200.000 eura), a ovo pravilo će se primjenjivati samo ako je dijete rođeno 1 travnja ili kasnije.
Pogledaj originalni članak

U Njemačkoj će se svašta promjeniti u novoj 2025. godini. Naime, 1. srpnja bi trebale porasti mirovine za oko 3,5 posto, no još se čeka službena potvrda vlade koliko će točno porasti jer ovisi o trenutnoj gospodarskoj situaciji i kretanju plaća. Te informacije će Savezna vlada objaviti tek na proljeće. Građani koji imaju niska primanja će od države dobivate veće subvencije za stanarinu, pa će tako mjesečna naknada za stanovanje rasti u prosjeku za 30 eura ili 15 posto na prijelazu godine.

Međutim, ne nadzire se poboljšanje gospodarske situacije, piše Fenix magazin.  Stručno vijeće za ocjenu ukupnoga gospodarskog razvoja nedavno je smanjilo svoju gospodarsku prognozu na samo 0,5 posto. Očekuje se stopa inflacije od 2,1 posto. Stručnjaci nisu optimistični po pitanju kupove moći potrošača iako se ne očekuje veliki rast cijena. "“Privatna kupovna moć vjerojatno će rasti sporije nego 2024. zbog pada rasta plaća”, kaže Philipp Scheuermeyer, ekonomski stručnjak u KfW Researchu.

Nadalje, porast će zakonska minimalna satnica, koja će od 1 siječnja iznositi 12,83 eura po satu za razliku od dosadašnjih 12,41. U pojedinim industrijama se također mogu veseliti rastu satnice. Od 1. srpnja minimalna satnica za medicinsko osoblje porast će na 20,50 eura, za kvalificirane njegovatelje na 17,35 eura, a za njegovatelje na 16,10 eura. Mini-jobberi ubuduće više neće smjeti zarađivati samo 538, već 556 eura mjesečno, pa će tako imati godišnju granicu zarade 6.672 eura. Pripravnicima će plaće također skočiti. Njihova minimalna satnica će porasti za 4,7 posto na 649 eura mjesečno. Visina naknada i socijalne pomoći ostat će nepromijenjena i u 2025. godini.

Bit će promjena i po pitanju roditeljskog i dječjeg doplatka. U idućoj godini će biti manje novca za neke majke i očeve koji ostaju kod kuće nakon rođenja djeteta. Naime, roditeljski prihod će dobivati samo onim parovima koji  imaju najveći oporezivi godišnji prihod od 175.000 eura (prije: 200.000 eura), a ovo pravilo će se primjenjivati samo ako je dijete rođeno 1 travnja ili kasnije. Od početka 2025. porast će i dječji doplatak na 225 eura, što je 5 eura više mjesečno po djetetu. Porezna olakšica za djecu bit će povećana za 60 eura na 6672 eura, a trenutni dječji dodatak  za obitelji s niskim primanjima također se povećava za pet eura na 25 eura mjesečno.

Od 1. siječnja će 130 novih pravila utjecati na porezni zakon. Reforma poreza na nekretnine po kojoj će neki vlasnici plaćati manje,a neki više stupa na snagu od siječnja, a iznos će ovisiti o nekretnini, zgradi i općinskoj procjeni. Ponekad postoje velike razlike i među njemačkim gradovima.  Kod poreza na dohodak barem je spriječena opasnost od povećanja zbog visoke inflacije, ističe Fenix magazin. 

Osnovna naknada će porasti za 312 eura, pa će iznositi ukupno 12.096 eura. Ostali ključni parametri porezne stope pomaknuti su za 2,6 posto, tako da više porezne stope stupaju na snagu tek s većim dohocima. Osim toga, prilagodit će se i granica izuzeća za solidarni prirez. Ista će ostati granica za borez za bogate, koja je još uijek iznad najviše porezne stope. Naime, prema izračunima Njemačkog ekonomskog instituta, unatoč poreznom rasterećenju, većina njemačkih građana će imati manje novaca u džepu. To je uglavnom zbog povećanja socijalnih doprinosa.

 

Zdravstveno osiguranje će vjerojatno postati osjetno skuplje za mnoge osobe s obveznim zdravstvenim osiguranjem. Prosječni dodatni doprinos, koji služi kao mjerilo za zdravstvene fondove, sljedeće će godine iznositi 2,5 posto, 0,8 postotnih bodova više nego dosad. Visinu dodatnog doprinosa za svoje osiguranike određuju zdravstvena osiguravajuća društva. Najveće osiguravajuće društvo u Njemačkoj s preko jedanaest milijuna osiguranika, Techniker Krankenkasse (TK), najavila je povećanje stope doprinosa na 2,45 posto. Za osiguranike dodatno opterećenje može biti i nekoliko stotina eura godišnje. Ako fond poveća stopu dodatnog doprinosa, članovi imaju posebno pravo prestanka.

Doprinosi za osiguranje za njegu i njegu od siječnja će porasti za 0,2 postotna boda na 3,6 posto. S druge strane, dodatak za njegu – naknada za one u potrebi od razine skrbi 2 i više koji se njeguju kod kuće – povećat će se za 4,5 posto. Od početka nove godine će se doprinosi za zakonsko mirovinsko osiguranje plaćati do mjesečnog dohotka od 8.050 eura. Svatko tko zarađuje više plaća mirovinske doprinose samo do te granice. Granica doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje i osiguranje za njegu se povećava na 5.512,50 eura mjesečno.Nadalje, mogući su i veći troškovi za struju i grijanje, a benzin i putovanja će također biti skuplja, istaknuo je Fenix.

>> FOTOGALERIJA Koliko zarađuju predsjednici država regije: Milanović među njima ima najveću plaću

Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Zagreb: Predsjednik Zoran Milanović ugostio predsjednicu Republike Kosovo Vjosu Osmani
Foto: Robert Anic/PIXSELL
Zagreb: Zajednička konferencija za medije predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića i Zorana Milanovića
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Zagreb: Izjave za medije predsjednika Hrvatske i Albanije
Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
Konferencija za medije državnika koji sudjeluju na proslavi 20 godina članstva Slovenije u EU
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Sarajevo: Redovna sjednica Predsjedništva BiH
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Sarajevo: Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović stigao u službenu posjetu Bosni i Hercegovini
Foto: Slavko Midzor/PIXSELL
Zagreb: Zoran Milanović i Vjosa Osmani Sadriu obratili se medijima
Foto:
Beograd: Aleksandar Vučić o eksploziji na Kosovu
Foto: Davorin Visnjic/PIXSELL
Zagreb: Zoran Milanović i Stevo Pendarovski održali konferenciju za medije
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Predsjednik Albanije doputovao u službeni posjet Bosni i Hercegovini
Foto: Armin Durgut/PIXSELL
Sarajevo: Konferencija za medije nakon sastanka Radeva s Predsjedništvom BiH

VIŠE OD 20% TERITORIJA POD OKUPACIJOM

Kakav je danas život u Ukrajini: Kafići oko Majdana su puni, ovdje nikad ne bi pomislili da se nalazite u zemlji u ratu

Današnja obična kijevska trgovina prehrambenim proizvodima izgleda ponegdje čak i impresivnije nego u bilo kojoj susjednoj zemlji. Istovremeno, industrija i energetika su uništeni, deseci gradova i stotine sela su potpuno uništeni ili teško oštećeni, a ekonomija opstaje zahvaljujući zapadnoj financijskoj pomoći. Ipak, prema posljednjim anketama, 88% građana vjeruje i dalje u pobjedu i ne želi nikakve kompromise

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.