U Bonnu je u ponedjeljak, u sklopu priprema za Zakon o useljavanju stručne radne snage, koji stupa na snagu 1. ožujka, otvoren savjetodavni ured za strane stručne radnike koji bi trebao pomoći oko pitanja priznanja stručnih diploma, čime će se otvoriti dolazak kvalificiranim radnicima iz zemalja izvan EU.
"S građanima koji žive u Njemačkoj nećemo moći riješiti problem manjka stručne radne snage. Nama su potrebni kvalificirani radnici iz inozemstva", rekla je prilikom otvaranja savjetodavnog ureda ministrica obrazovanja Anja Karliczek.
Ona je objasnila kako je manjak stručne radne snage već sad prepreka rastu u mnogim granama. Prema nekim procjenama, trenutno je zbog nedostatka kvalificirane radne snage nepopunjeno 1,4 milijuna radnih mjesta. Njemačka vlada se nada da će, stupanjem na snagu zakona koji omogućava useljavanje kvalificirane radne snage i iz zemalja koje ne pripadaju Europskoj uniji, smanjiti nedostatak stručnjaka.
Savezni ministar rada Hubertus Heil je prilikom otvaranja ureda, koji djeluje u sklopu Savezne agencije za zapošljavanje, upozorio da uvođenjem novog zakona o useljavanju stručne radne snage neće biti riješeni problemi njemačkog tržišta rada. „Mi se moramo potruditi kako bismo privukli i zadržali strane radnike. Sigurno je da navala neće biti takva da riješimo naše probleme", rekao je Heil prilikom otvaranja ureda.
Dok se čeka na usvajanje zakona kojim će se regulirati zapošljavanje iz zemalja izvan EU, za sada paralelno postoji propis, uveden 2016., koji se odnosi na zapošljavanje radnika iz zemalja zapadnog Balkana. Po tom propisu, koji vrijedi do kraja ove godine, u Njemačku mogu dolaziti i radnici bez kvalifikacija s obzirom na to da je jedini uvjet radni ugovor.
U praksi se pokazalo da se priljev radne snage iz zemalja zapadnog Balkana ne odvija željenom brzinom zbog dugotrajnog čekanja na radne vize u njemačkim konzularnim predstavništvima. Njemačka vlada je najavila povećanje broja radnika u konzularnim predstavništvima zemalja iz kojih se očekuje najsnažnije iseljavanje poput zemalja zapadnog Balkana.
Ako im fali toliko radne snage zašto ne grade pogone izvan Njemačke u zemljama tranzicije unutar EU i tako zaposle ljude a ne da mi školujemo kadrove koji odlaze u Njemačku.Nama daju poticaje koji,i slijepcu je vidljivo,ne rješavaju nitša, nego kontinuirano se uništva naša privreda a poglavito poljoprivreda.Kod nas sve sustavno propada usprkos poticajima ali zato se uvozi smeće od proizvoda kojim izlazi rok uporabe,roba koja nije na istoj razini kao u bogatim članicama.Zemlje u trenziciji im služe kao deponiji i rezerve jeftine radne snage.Ono što se prića samo je farbanje očiju a istina je da su zemlje u tranziciji samo opskrbljivač radnom snagom i skladište za robu koja je loša ili pred istekom trajanja