S obzirom na površinu zagađenu minsko-eksplozivnim sredstvima, Ličko-senjska županija među tri je najugroženije u Hrvatskoj. Čak 153 četvorna kilometra ostala su nerazminirana 17 godina nakon rata.
Danas su se u Gospiću, nedaleko od bolnice i vojarne, na mjestu zagađenom zvončićima, okupili predstavnici Centra za razminiranje te donatori iz Republike Njemačke kako bi najavili skori dovršetak razminiranja na toj lokaciji. Time će centar glavnog grada županije uskoro biti siguran od eksplozivnih sredstava.
Vojni ataše pri Veleposlanstvu SR Njemačke u Republici Hrvatskoj, pukovnik Ralf Mayer istaknuo je kako će SR Njemačka u ovoj godini podupirati razminiranje sa 500 tisuća eura.
– Drago mi je da smo danas kratko prije kraja projekta ovdje u Gospiću. Od 2001. godine Republika Njemačka podupire razminiranje u Hrvatskoj i to je je vrlo važno za sigurnost vašeg stanovništva, posebice ovdje u centru grada. Moramo ipak promijeniti način provedbe projekta tako što ćemo sufinancirati projekt zajedno s gradovima, županijama i općinama. Odnosno 10 posto sufinancira Hrvatska, 90 posto Njemačka. Ukupno naša pomoć pruža sredstva za razminiranje oko 550 tisuća četvornih metara u 2012. godini, kazao je Mayer.
Ravnatelj Hrvatskog centra za razminiranje Zdravko Modrušan kazao je kako je u Hrvatskoj još uvijek 737 četvornih kilometara minski sumnjivoga područja, no istaknuo je kako se Ličko-senjska županija može pohvaliti činjenicom da od zaostalih mina u protekloj i ovoj godini nitko nije stradao, za razliku od 2010. godine kada je poginulo nekoliko ljudi.
– Uz potporu Njemačke, dobili smo još neka sredstva iz fondova Europske unije koja ove godine sudjeluje s oko 300 milijuna kuna u razminiranju, kazao je Modrušan.
Istaknuo je kako je na lokaciji u centru grada za sada obavljeno 30 posto radova te je pronađeno dvadesetak zvončića. Završetak razminiranja te površine od oko 37 tisuća četvornih metara očekuje se za desetak dana.
Domaćin, gradonačelnik Milan Kolić zahvalio je na potpori te upozorio građane da se u ovo vrijeme poljoprivrednih radova pridržavaju upozorenja na natpisima kojima su označena minski sumnjiva područja.
tko će kome, ako ne svoj svome.