Ono što je prva u povijesti Europske unije pokušala napraviti Hrvatska, i dobrim dijelom uspjela jer putovanja unutar EU tijekom ljeta dogodila su se zahvaljujući i tom naporu u lipnju, sada pokušava napraviti Njemačka: koordinirati nacionalna ograničenja za putovanja preko granica unutar Unije, uvedena zbog globalne pandemije koronavirusa.
Njemačko predsjedništvo Vijećem EU predložilo je neformalni dokument za raspravu na razini Corepera, Odbora stalnih predstavnika u kojem sjede veleposlanici 27 država članica, i koji danas imaju prvi sastanak na tu temu nakon ljetnih odmora.
Neujednačen pristup
"Koherentan odgovor važan je da bi se izbjegao neujednačen pristup, kako je to bilo ranije ove godine, te očuvao integritet Schengenskog prostora", napominje njemačko predsjedništvo u svome prijedlogu, javlja agencija AFP koja je prva od medijskih kuća stekla uvid u taj "non-paper". Dokument predlaže i zajednički pristup podacima o pandemiji COVID-19 te kriterije procjene i kategorizacije rizičnih zona. Primjerice, želi se postići ujednačenost u trajanju karantene nakon povratka iz epidemiološki rizičnih područja. Sada karantena može trajati od 10 do 14 dana, ovisno o tome koja država ima kakve nacionalne mjere.
Njemačka predlaže i "zajedničku analizu" epidemiološkog rizika (dijagnosticiranje, hospitalizacije) te "zajedničku deklaraciju" za "rizične zone". Naši sugovornici u Bruxellesu, koji su dobro upućeni u pripremu ovog sastanka, kažu da ne treba očekivati da će danas biti donesena neka odluka, niti da će današnja rasprava na Coreperu preko noći promijeniti nacionalne mjere nekih zemalja, iz kojih je velik broj turista dolazio tijekom ljeta u Hrvatsku - i u koje se isto tako velik broj povlačio iz Hrvatske nakon što su njihove zemlje najavile mjeru samoizolacije ili obveznog testiranja pri povratku.
- Svi žele više koordinacije, ali isto tako svi žele zadržavanje nacionalnih ovlasti u određivanju mjera na svojim granicama. Ne vjerujem da će se na ovom sastanku razriješiti tenzija između ta dva načela. Ali sama rasprava će sigurno pomoći. Sigurno će se svi složiti oko bolje koordinacije, vjerojatno na tjednoj razini - kaže jedan naš izvor.
- Ali samo brojke i samo razvoj epidemiološke situacije mogu stvarno promijeniti neke odluke država članica - dodaje.
Europska komisija i Europski centar za sprečavanje i kontrolu bolesti (ECDC) čitavo ovo vrijeme, od popuštanja "lockdowna", brane argumentaciju da ne treba čitave države članice stavljati na crvene liste, nego pojedine regije unutar država u kojima je situacija najkritičnija. Brane pristup lokalnog ili regionalnog promatranja brojki, a ne nacionalnog. No, s razine EU mogu doći samo preporuke i smjernice, a nacionalne ovlasti su nacionalne ovlasti i neke ih države koriste tako da gledaju nacionalne brojke, a ne lokalne ili regionalne. Novi njemački napori žele postići i bolju koordiniranost i u tom pogledu. Idealno bi bilo da sve države članice gledaju epidemiološku situaciju po regijama, u slučaju Hrvatske po županijama, jer bi to omogućilo i da Hrvatska ima kakav-takav turizam i u rujnu. No, nije sigurno da će njemačka ofenziva postići tu razinu usklađenosti.
Mađarska diskriminacija
Trenutno sve te nacionalne mjere izgledaju poprilično neusklađeno. Mađarska je zatvorila granice za sve strance i onda u posljednji čas napravila iznimku da se to ne odnosi na ljude iz Višegradske skupine (u kojoj su još Češka, Slovačka i Poljska), što izgleda kao diskriminacija kakvu se upravo boljom koordinacijom unutar cijele EU želi izbjeći.