331 VJETROTURBINA

Njemačka ubrzanim tempom postavlja vjetroelektrane

Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Vjetropark Krš Pađene
Foto: Hrvoje Jelavic/PIXSELL
Vjetropark Krš Pađene
18.07.2023.
u 17:37
Najviše novih kapaciteta instalirano je u saveznoj zemlji Schleswig-Holstein, na sjeveru, dok u ostatku Njemačke korištenje energije vjetra i dalje kaska, posebno na jugu.
Pogledaj originalni članak

Otvaranje kopnenih vjetroelektrana u Njemačkoj ubrzalo je u prvoj polovini godine, s novom 331 vjetroturbinom ukupnog kapaciteta oko 1,56 gigavata, objavila su u utorak industrijska udruženja. Uzimajući u obzir ugašene vjetroturbine, kapaciteti su u prvoj polovini godine neto povećani za 1,32 gigavata i veći su za 50 posto nego u istom razdoblju lani.

Najviše novih kapaciteta instalirano je u saveznoj zemlji Schleswig-Holstein, na sjeveru, dok u ostatku Njemačke korištenje energije vjetra i dalje kaska, posebno na jugu, napominju iz udruženja. Među glavnim preprekama i dalje izdvajaju dugotrajne postupke planiranja i ishođenja dozvola te nedostatak raspoloživog zemljišta.

Da bi se postigli vladini ciljevi proizvodnje energije iz obnovljivih izvora do 2030., tempo prijelaza treba ubrzati, poručuju iz udruge za energiju vjetra i VDMA Power Systems. Prošle je godine vlada usvojila opsežne mjere kako bi ubrzala rast proizvodnje struje iz Sunčeve i energije vjetra. Do kraja desetljeća Njemačka namjerava obnovljivim izvorima energije pokriti 80 posto bruto potrošnje električne energije.

POVEZANI ČLANCI:

Vjetroturbine bi trebale dodati oko 115 gigavata novih kapaciteta, što nalaže godišnje povećanje za 10 gigavata. Preliminarni podaci statističkog ureda Destatisa pokazali su pak u lipnju da se proizvodnja struje u Njemačkoj smanjila u prvom tromjesečju, a vjetar je 'za dlaku' istisnuo ugljen s pozicije glavnog izvora energije. U prva tri ovogodišnja mjeseca proizvedeno je i u mrežu plasirano 132,8 milijardi kilovatsati struje, za 7,8 posto manje nego u istom prošlogodišnjem razdoblju.

Najviše struje proizvedeno je u vjetroelektranama, čiji je udio u proizvodnji porastao na 32,2 posto, s 30 posto na početku 2022., utvrdio je Destatis. Udio ugljena spustio se pak s 31,5 na 30 posto. Većina struje proizvedena je ipak iz konvencionalnih izvora kao što su ugljen, plin i nuklearna energija, čiji je udio u proizvodnji iznosio 51,4 posto. U istom prošlogodišnjem razdoblju iznosio je 52,9 posto.

>> VIDEO Spektakularni prizori metora bolida iznad Hrvatske

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.