Diplomatskom ofenzivom njemačka vlada već nekoliko tjedana nastoji spriječiti širenje utjecaja ruskog napadačkog rata na Balkan, piše Kölnische Rundschau. U tekstu pod naslovom „Užurbana diplomacija“ list prenosi da je njemačka ministrica obrane Christine Lambrecht, nakon susreta s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, pozvala Beograd na promjenu kursa kada je riječ o sporu s Kosovom, kao i na odlučniju suradnju s EU-om: „U razgovoru je bilo jasno da su mir, sloboda i teritorijalni integritet zajedničke vrijednosti“, piše njemački list. „Ona (Lambrecht) je pozdravila to što je Srbija jasno osudila ruski napadački rat u Ukrajini.“
Pred Srbijom su teške odluke, piše Kölnische Rundschau i ovako opisuje odvojene razgovore Vučića i premijera Kosova Albina Kurtija s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom u Berlinu: „Njih dvojica su predstavnici jednog neriješenog, trajnog konflikta koji se u izvjesnoj mjeri događa u dvorištu Europske unije. (…) Sukob tinja i u nekom trenutku bi mogao ponovo buknuti. Scholz je u Berlinu istakao da je napredak u vezi s tim pitanjem od 'velike važnosti' za članstvo u EU-u, kojem obje zemlje teže", pišu ove njemačke novine, prenosi Deutsche Welle.
U Berlinu i Bruxellesu raste zabrinutost
Povodom posjeta njemačke ministrice obrane Christine Lambrecht Beogradu, Prištini i Sarajevu list Frankfurter Allgemeine Zeitung donosi tekst pod naslovom „Visokofrekventna diplomacija na Balkanu“. U tekstu se najprije podsjeća na ratove u Bosni i Hercegovini i na Kosovu, a zatim postavlja i pitanje: „Je li sve to gotovo ili Rusija sada postavlja nove fitilje na balkansku bačvu baruta? U Berlinu i Bruxellesu raste zabrinutost."
Njemački list piše da se u Sarajevu napetosti vidno povećavaju, da Republika Srpska prijeti da će napustiti BiH, kao i da već dvije godine nema državnog proračuna. Situacija je, ocjenjuje se, toliko napeta, da je mirovna misija EUFOR Altea sredinom veljače aktivirala svoje vojne rezerve i poslala više naoružanih jedinica u BiH.
Frankfurter Allgemeine Zeitung ocjenjuje da je ruski utjecaj u Bosni i Hercegovini i dalje jak preko Republike Srpske, s većinski srpskim stanovništvom, kao i zbog prava glasa koje ta zemlja ima u Vijeću sigurnosti.
Kada je riječ o Srbiji FAZ prenosi da se ta zemlja nije priključila sankcijama protiv Rusije, ali da jest u Ujedinjenim narodima podržala rezoluciju kojom se osuđuje napad na Ukrajinu. Podsjeća se i da su, nakon početka rata, u Beogradu održane proruske demonstracije, kao i da je predsjednik Vučić prethodnih godina intenzivno njegovao veze s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.
„Srbija istovremeno teži priključenju EU-u i moglo bi se reći da je vrijeme da se odluči“, piše frankfurtski list, ali ujedno dodaje da u međunarodnoj zajednici ocjenjuju kako je Vučićev interes da se Republika Srpska odcijepi – malen.
Tijekom posjeta Beogradu njemačka ministrica Lambrecht je na putu od zračne luke do centra grada prošla pored mosta na kojem je crnim slovima ispisano „Kosovo je Srbija" i ta poruka ne zaobilazi nikoga tko je u službenom posjetu Beogradu, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung: „Ta parola nije uklonjena, kao što nije uklonjen ni mural ratnom zločincu Ratku Mladiću, masovnom ubojici iz Srebrenice“, zaključuje njemački list.
VIDEO Bjelorusija pokrenula velike vojne vježbe, ruski vojnik: 'Imamo više gubitaka nego u Čečeniji'
strana vojska se svako malo dopunjava u Bosni... toliko o njenoj državnosti i funkcioniranju a sve to potenciraju tzv. bosnjaci koji nikako da shvate da kalifat u europi Neće proći