S obzirom da zbog pandemije koronavirusa mnogi rade od kuće, u Njemačkoj poslodavci žele posebno nadzirati svoje zaposlenike.
Njemačka potrošačka organizacija i zaklada (Stiftung Warentest) koja se bavi nepristranim istraživanjem i usporedbom roba i usluga je objasnila što je dopušteno, a što nije, piše Fenix magazin.
1. E-adrese
Poslodavci zaposlenicima mogu diktirati kako i u koju svrhu mogu koristiti radne poštanske sandučiće. Hoće li nadzor radnog računa e-pošte biti dopušten u pojedinačnim slučajevima ovisi o propisima iz ugovora o radu. Odlučujući je faktor smiju li zaposlenici koristiti svoj račun privatno. Tada praćenje obično nije dopušteno. Međutim, poslodavac može zahtijevati da vidi službene poruke. Ako je privatna upotreba isključena, nadzornici mogu nasumično provjeriti račun. Ali tek nakon što obavijestite zaposlenike. Radničko vijeće također mora biti uključeno.
2. Podaci za prijavu
Poslodavac ima pravo znati kada zaposlenici počinju raditi, a kada završavaju. U tu svrhu poslodavci mogu, na primjer, evidentirati podatke o prijavi zaposlenika. Europski sud pravde (Az. C-55/18) također je odlučio da se radno vrijeme mora kontrolirati tehničkim specifikacijama. Međutim, u Njemačkoj još nije odlučeno mora li se ta odluka provesti u obliku zasebnog zakona.
3. Pregledavanje povijesti
Korištenje privatnog interneta može biti zabranjeno ugovorom o radu. U tom slučaju, poslodavac može procijeniti povijest preglednika zaposlenika, ali samo ako postoji određena sumnja da netko krši pravila iz ugovora. Podaci se, na primjer, mogu koristiti kao dokaz protiv zaposlenika u postupku otkazivanja. Ako je privatno pretraživanje po internetu dopušteno, poslodavac bi trebao procijeniti povijest preglednika, na primjer, ako postoji posebna sumnja da zaposlenik pretjeruje, kaže se u članku.
4. Unos miša i tipkovnice
Takozvani keylogger softver može bilježiti sve unose na tipkovnici i pokrete miša na računalu. Podaci prikupljeni pomoću keyloggera u pravilu se ne mogu koristiti protiv zaposlenika u postupku otkazivanja. U radnom je kontekstu takav softver dopušten samo ako postoji sumnja na kazneno djelo ili posebno ozbiljnu povredu dužnosti, pokazuje presuda Saveznog radnog suda (Az: 2 AZR 681/16).
5. Snimke s web kamere
Neki softveri omogućuju nadzor zaposlenika pomoću kamere računala. Takav video nadzor bez ikakvog razloga općenito je zabranjen. Ako, na primjer, postoji sumnja da zaposlenici varaju kada je riječ o radnom vremenu, tajni nadzor može biti dopušten izuzetno i na ograničeno vrijeme, objašnjava Stiftung Warentest. Ali samo ako je to jedino moguće sredstvo za dokazivanje prijevara s radnim vremenom.
Sve su to lutanja poslodavaca koja nemaju veze s pameću. Jedino i osnovno pitanje koje si poslodavac treba postaviti jest sljedeće - treba li meni taj radnik ili ne? Ako je odgovor potvrdan onda nema više traženja dlake u jajetu tipa da li je radnik zadrijemao poslije ručka pola sata. Dobar primjer su konobari. Ugostitelji znaju da dobar konobar vjerojatno ima malo duže prstiće. Međutim, bez obzira na to dobri konobari uvijek imaju posla. Jer, ako je zbog trivijalnosti poslodavac spreman dovesti u pitanje radni odnos onda taj radnik njemu zapravo i ne treba. Samo, treba biti čovjek i radniku to reći otvoreno i bez izmotavanja, a ne skrivajući vlastite pogrešne procjene vaditi neke vrtićke argumente za otkaz.