Kancelarka Angela Merkel objelodanila je svoj ambiciozni plan za razdoblje nakon siječnja 2007., kada će Njemačka preuzeti predsjedanje Europskom unijom. Teme kao proširenje EU, zajednička energetska politika, europski ustav, koji je nakon francuskog i nizozemskog odbijanja zapao u krizu, ključne su teme europske politike gospođe Merkel. U Berlinu se nadaju da će do novog zamaha doći nakon francuskih izbora u proljeće 2007.
Oko toga se slažu i kancelarka i njen novi sugovornik iz Rima, premijer Romano Prodi. Oboje smatraju da Njemačka, Francuska i Italija trebaju oblikovati “europsku jezgru” i preuzeti kormilo Europske unije. Zanimljivo je da dugogodišnji predsjednik Europske komisije Prodi u tu “europsku jezgru” ne uključuje Britaniju koja, prema njegovim riječima, svoju vanjsku politiku vodi izvan okvira Unije. Izvjesno je da nakon gospodarske i socijalne krize Njemačka danas više nije “europski bolesnik”. Gorka pilula gospodarske krize kotrlja se sada po talijanskom tanjuru.
Francuze, nakon socijalnih nemira, tišti kriza identiteta. U Britaniji se priprema odlazak Tonyja Blaira. Postoji opravdani strah da bi se Engleska nakon Blaira mogla još više udaljiti od Europe. S druge strane, njemački povratak na veliku pozornicu obasjan je očito “sretnom zvijezdom”. Nakon Schru00F6derove slabokrvne vlade, Njemačka danas ima veliku koaliciju koju podupire čak 65 posto stanovništva. Najveća država EU danas je svjetski izvoznik prvog reda. Nijemci u papi Benediktu XVI. imaju sunarodnjaka na čelu Katoličke crkve, koji je ujedno i vrhunski teolog i intelektualac.
Nije na odmet spomenuti da je Svjetsko nogometno prvenstvo za Nijemce izvanredna prilika za vlastitu promociju, možda čak učinkovitiju od sjedišta u Vijeću sigurnosti UN-a. Naravno, Njemačka još ima velik broj nezaposlenih. Svojevremeno bi svaki novi val nezaposlenosti Schru00F6derovu vladu zaljuljao poput orahove ljuske na vodi.
Danas gospođa Merkel nezaposlenost spretno upotrebljava kao argument u polemici sa sindikatima i njihovim nerijetko ispolitiziranim zahtjevima. Budu li zahtjevi za plaće preveliki, što bi štetilo konkurentnosti na tržištu, kancelarka bi mogla podsjetiti da se tvornice sele u Poljsku. To ponekad djeluje poput čarobnog štapića. Njemački povratak na veliku pozornicu značajan je i za Hrvatsku, koja vodi pristupne pregovore s EU.
Suverena Hrvatska je prekinula versailleski poredak, koji je tijekom 20. stoljeća blokirao stvaranje Srednje Europe. Njemačka je predvodnik te srednje Europe i njeno ponovno stvaranje bit će drugotrajan proces u kojem će i Hrvatska odigrati svoju ulogu.