NK Osijek spašen, postaje sportsko dioničko društvo

Umjesto u stečaj, Nogometni klub Osijek ulazi u postupak preoblikovanja u sportsko dioničko društvo. Naime, jednoglasno je na Gradskom vijeću potvrđena odluka Grada o sudjelovanju u postupku preoblikovanja kluba tako što će u temeljni kapital novog društva unijeti čak 62 milijuna kuna. Riječ je o davanju prava igranja NK Osijeku na 25 godina na stadionu Gradski vrt, što je, prema procjeni vještaka, vrijednost od oko 39 milijuna kuna. U temeljni kapital ulazi i dug kluba Gradu od 7,2 milijuna kuna te potraživanja države od kluba u visini od 15 milijuna kuna, što je Grad preuzeo na sebe.

– Mi ćemo biti većinski vlasnici, a koliki će u konačnici biti temeljni kapital, odlučit će revizori. Pred nama je priča koja će trajati dvije godine, ali svima mora biti jasno da nitko u ovom gradu više ne može trošiti više nego što ima – kazao je gradonačelnik Krešimir Bubalo (HDSSB).

U skladu s novom financijskom situacijom, potvrdio je i predsjednik kluba Zdravko Josić, gotovo nijedan ugovor ne prelazi plaću od 10.000 kuna mjesečno. – Radimo tako da se ne ponove greške i da se uskladimo s mogućnostima Grada, Županije i sponzora – zaključio je Josić.

Da nije samo spašen klub nego i dana šansa da se spasi gradski novac, kazao je vijećnik Josip Škorić (HDZ).

– Tih 62 milijuna kuna nema, oni su potrošeni, ali sada, pojavi li se investitor, postoji mogućnost da u nekom omjeru dug bude uplaćen – naglasio je.

Složili su se vijećnici i da Osijeku tek slijede bolni rezovi, no da mu se ne smije ponoviti sudbina prezaduženog Hajduka. Ukupan dug kluba prelazi 104 milijuna kuna i obavljeni su razgovori s drugim vjerovnicima, no nije otkriveno jesu li pristali potraživanja pretvoriti u udjele u sportskom dioničkom društvu. Donošenju odluke prethodila je i burna rasprava koju je potaknuo nezavisni vijećnik Gordan Matković, bivši direktor NK Osijeka.

– Ta 62 milijuna kuna ništa ne pomažu, mi smo prava prenijeli na novac i nećemo moći motivirati druge vjerovnike da sudjeluju u pretvorbi. Možemo svesti NK Osijek na 10 do 12 milijuna kuna, a ne 150 milijuna kuna, a to je ono što mi sad činimo. Također, na ovaj način Grad može reći: "Mi smo vam dali 62 milijuna kuna i doviđenja!" Dakle, da ne sudjeluje u održavanju stadiona – naglasio je Matković. Dodao je i da su gradska davanja za NK Osijek, ista kao i davanja Zagreba za Dinamo – 0,5 gradskog proračuna. No dok to za Osijek čini dva milijuna kuna, za Dinamo su to 42 milijuna kuna pa ta dva kluba ne bi mogla ni biti u istoj ligi (!). – Procjenu imovine koju će Grad unijeti u klub dao je ovlašteni vještak – uzvratio je Matkoviću vijećnik Karlo Šatvar (HDSSB).

Reagirao je i Anto Đapić (HSP) podsjetivši Matkovića da Šibenik i Cibalia imaju još manje novca na raspolaganju, a da igraju ravnopravno s Osijekom. 

– Treba pokrenuti stvar s mrtve točke. Moramo imati dugoročne planove, a ne samo da se dokopamo Europske lige, a ne znamo što ćemo nagodinu – kazao je Đapić i dodao da politika više ne smije imati takav utjecaj na sport kakav je imala. Sudbina klubova, smatra, uvijek je ovisila o moći osobe koja ga predvodi pa je tako NK Osijek bio najjači kad mu je na čelu bio Branimir Glavaš. Prvi čovjek Grada K. Bubalo Matkoviću je rekao i da je iza NK Osijeka izgubljenih godinu i pol dana, koliko je bio direktor. 

– Osijek je bio ucijenjen od trenera Branka Karačića zahvaljujući ugovoru koji ste vi potpisali, a prema kojemu je imao pravo na 50.000 kuna mjesečno – vratio je Matković lopticu Bubalu optužujući ga da je i on bio na čelu kluba koji je danas u dubiozi. 

– Za moga vremena imali smo 30 posto više prihoda nego rashoda – zaključio je Bubalo. Vijećnik SU-a Ivan Jakobljević, pak, dao je svoje viđenje problema kluba. On je u struci. 

– Svi bježe od osnovnog problema, a on je u finalnom proizvodu – nogometašu. Ne sjećam se kad smo mi prodali nekog igrača. Dobro, možemo pričati o nekim nogometnim reprezentativcima, ali znamo da su bili u inozemstvu pa vraćeni kao škart – rekao je. Na to je odmah reagirao Miljenko Kolobarić (HDSSB) nabrajajući: Bjelica, Šuker, Vlaović, Cvitanović, Špehar, Krpan, Vida, Babić, Pranjić, Kasalo, Vranješ, A. Petrović...

– Da ne zamaram mlade kohortaše, neću nabrajati stariju generaciju vrhunskih nogometaša. Imamo jako dobru struku i trenere, ali zadnjih 15-ak godina morali smo prodavati igrače da bismo preživjeli – zaključio je Kolobarić.