Kolumna

Nobel za paradoks oko nejednakosti i razvoja

Foto: Reuters/PIXSELL
Deaton
Foto: Reuters/PIXSELL
Deaton
Foto: Reuters/PIXSELL
Deaton
Foto: Reuters/PIXSELL
Deaton
Foto: Reuters/PIXSELL
Deaton
Foto: Reuters/PIXSELL
Deaton
18.10.2015.
u 12:00
Deaton, za razliku od onih koji sve vide crno, kaže kako je današnji život mnogo bolji nego početkom 20. stoljeća.
Pogledaj originalni članak

Nejednakosti su potrebne za rast i razvitak", osnovna je teza ovogodišnjeg dobitnika Nobelove nagrade za ekonomiju američko-škotskog ekonomiste Angusa Deatona (70).

Nagrađen je zbog analiza o potrošnji, siromaštvu i welfareu. No, njegovo najpoznatije djelo je „Veliki bijeg: Zdravlje, blagostanje i podrijetlo nejednakosti" (The Great Escape: Health, Wealth, and the Origins of Inequality) iz 2013. (izdavač: Princeton University) u kojem razvija tezu kako je nejednakost potrebna za ostvarenje razvitka i rasta. Ta je formula nazvana „Deatonov paradoks", ali kako ovogodišnju nagradu obrazlaže Švedska kraljevska akademija, njegove su analize dovele do boljeg shvaćanja mehanizama koji povezuju potrošnju i dohodak, kako na mikro tako i na makro razini.

Povezao je individualni odabir s kolektivnim rezultatima. Odnosno, da bi se izradila ekonomska politika koja promiče blagostanje i smanjuje siromaštvo, potrebno je shvatiti individualni izbor potrošnje. Deaton je pridonio tom razumijevanju. Siromašnim zemljama treba pomoći u ekonomskom razvitku, a ne da im bogate države daju izravnu pomoć jer taj novac neminovno odlazi u džepove vladajućih kasti. Deaton, za razliku od onih koji sve vide crno, kaže kako je današnji život mnogo bolji nego početkom 20. stoljeća.

Životna dob je produljena 50% i, unatoč velikom rastu stanovništva, živi se bolje i ima manje siromaštva. Deaton je analizama pokazao kako produljenje životne dobi ovisi više o stupnju obrazovanja negoli o povećanju bogatstva. Prevedeno, to znači da je bolje ulagati u školstvo, nego povećavati iznose dječjih dodataka. Svojedobno, u vrijeme prve privredne reforme 1964., i u Jugoslaviji se shvatilo kako uravnilovka ne vodi prema razvitku, te se htjelo uvesti plaćanje prema radu.

No, ubrzo se odustalo od toga jer je to vodilo prema omraženom kapitalizmu, pa se vratilo na načelo "nitko ne može toliko malo platiti koliko malo mogu raditi". Posljedice uravnilovke još se osjećaju u Hrvatskoj politici i ekonomiji

>> Vrijeme kada je ekonomistima najbolje zašutjeti 

>> Britanac Angus Deaton dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju

Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.