troje laureata

Nobelova nagrada za medicinu otišla u ruke bračnom paru Moser i O'Keefu!

Foto: Christian Charisius/DPA/Pixsell
May-Britt Moser,Edvard Moser
Foto: Reuters/PIXSELL
John O’Keefe,May-Britt Moser,Edvard Moser
Foto: Reuters/PIXSELL
John O’Keefe,May-Britt Moser,Edvard Moser
Foto: Reuters/PIXSELL
John O’Keefe,May-Britt Moser,Edvard Moser
Foto: Reuters/PIXSELL
John O’Keefe,May-Britt Moser,Edvard Moser
06.10.2014.
u 11:38
Nagrađen je njihov rad na istraživanju stanica koje čine sustav pozicioniranja u mozgu
Pogledaj originalni članak

John O’Keefe i bračni par neuroznanstvenika May-Britt Moser i Edvard Moser dobitnici su Nobelove nagradu za medicinu ili fiziologiju za 2014. godinu. Nagrađen je njihov rad na istraživanju stanica koje čine sustav pozicioniranja u mozgu. Prve ovogodišnje laureate prstižne nagrade jutros je objavio Nobelov odbor za dodjelu nagrada u Stockholmu.

O'Keefe je, piše Guardian, ravnatelj Centra Sainsbury Wellcome za neuronske sklopove i ponašanje na Sveučilišnom koledžu London. Rođen je 1939. i državljanin je Velike Britanije i SAD-a. May-Britt Moser je Norvežanka. Radila je na UCL-u, a trenutno je ravnateljica Centra za neuronska računanja u Trondheimu. Njen suprug Edvard I. Moser također je Norvežanin. Oboje su radili na Sveučilištu u Edinburghu, a kasnije se Edvard I. zaposlio kao gostujući znanstvenik u laboratoriju John O'Keefa u Londonu.

Godine 1996. supružnici su se preselili na Norveško sveučilište za znanost i tehnologiju u Trondheimu gdje je Edvard Moser postao profesor 1998. Trenutno je ravnatelj Kavli instituta za neuroznanost Systems u Trondheimu.

Foto: Reuters/PIXSELL

Troje laureata nagradu su zaslužili jer su pružili odgovor na pitanje kako mozak može izraditi kartu okolnog prostora i kako se možemo kretati kroz taj kompleksni okoliš.

O'Keefe je otkrio prvu komponentu pozicioniranja 1971.godine. Ustanovio je da se tip živčane stanice u području mozga koji se naziva hipokampus uvijek aktivirao kada je štakor bio na određenom mjestu u prostoriji. Ostale živčane stanice aktivirale su se kada je štakor bio na drugim mjestima. O'Keefe je tada zaključio da su te stanice služile za formiranje karte sobe.

Više od tri desetljeća kasnije, odnosno 2005. godine, May-Britt i Edvard Moser otkrili su još jednu ključnu komponentu sustav pozicioniranja mozga. Identificirali su drugi tip živčane stanice koju su nazvali "mrežne stanice" a koje generiraju koordinatni sustav i omogućavaju precizno pozicioniranje i pronalaženje puta. Njihova su kasnija istraživanja pokazala kako sve te stanice mogu odrediti položaj i izvršiti navigaciju.

>>Nobelovac poručio Norvežanima: Oprostite Breiviku!

>>Shechtmanu Nobelova nagrada za kemiju zbog otkrića kvazikristala

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 1

MX
Mister X
13:13 06.10.2014.

jaka nauka sa štakorima i O'Keefe je tada zaključio da su te stanice služile za formiranje karte sobe. To če biti nešto kao nagrada za mir Huseinu Obami... Tako i ovome što je život potrošio i milione na kartu štakora ! A mi imamo koju korist ? Ja sam otkrio isto nešto što su nedavno otkrili i hvalili kitove kako ruše tuljana sa sante leda g da ga pojedu . Moje male crvene ribice izvrču list lopoča da bi došle do hrane koja padne na list iz hranilice ... Nije li to za svaku nagradu otkriče da i to malo biće je "zainteresirano kako se dokopati hrane" Isto kao i štakor "formira kartu" !