Noć vještica kao maskenbal ili pijanka do jutra

Kako se posljednjih nekoliko godina približava blagdan Svih svetih, paralelno s njime raste i napetost oko Noći vještica iliti Halloweena (od All Hallows Eve – Dan prije svih svetih/mrtvih), uvezenog i maksimalno komercijaliziranog i marketinški eksploatiranog dana, tj. večeri, koja se u hrvatskoj inačici, za razliku od anglosaksonske, odakle dolazi, pretvara uglavnom u pijančevanje do ranih jutarnjih sati pod maskama vještica i vještaca.

Hrvatska nema tradiciju slavljenja toga dana, koji korijen vuče od pretkršćanskog keltskog festivala mrtvih, koji je povezan s njihovim ondašnjim kalendarom, prema kojemu je 1. studenoga počinjala zima. Dakle, nekada je to bio simbolični kraj životnog ciklusa i početak razdoblja stagnacije, umiranja. Vjerovalo se da duše mrtvih upravo te noći prelaze na drugi svijet, pa im se priređivala hrana i piće, a u rotkvama i krumpirima dubile su se rupe i u njih stavljale svijeće. Vjerovanje je, naime, glasilo, da je to svjetlo koje pomaže dušama mrtvih kako ne bi zalutale u kuće živih.

Kasnije su se te svijeće počele paliti u bundevama, posebno izrezbarenima zacijelo ne zato da plaše mrtve duše, nego da u noći svojim krezubim svjetlom razveseljavaju žive.

U Hrvatskoj, također, u toj noći nije zaživio ni oblik dječjeg razveseljavanja, kada djeca zvone od vrata do vrata i kad im daruju slatkiše, jer oni zaprijete: ako ne dobiju slatkiše, zdušno će napraviti neku psinu (trick or treat). Nešto slično poput fašnika u našim krajevima, kad zakrabuljena djeca zvone po kućama i stanovima.

Zapravo, Noć vještica u Hrvatskoj uglavnom je svedena na neku vrstu maskenbala, začinjena opijanjem po klubovima i pod snažnim marketinško-komercijalnim pritiskom.

Katolička crkva u toj noći vidi i još nešto, a to je prigoda za slavljenje demona, što je u potpunoj opreci njezina nauka, pa se u Hrvatskoj od 2003. Halloweenu suprotstavio Holywin, tj. Svetost pobjeđuje. Bdjenja i molitve počele su u župi bl. Augustina Kažotića na zagrebačkoj Peščenici, a proširile su se kasnije i po ostalim crkvama.

U pripremi Holywina čini se da je najaktivnija zagrebačka Župa sv. Blaža, koja iz godine u godinu priređuje skazanja o životima svetaca, nastojeći tako dodatno pojasniti simboliku blagdana Svih svetih (dakle iste one noći kad je Helloween), prikazujući kroz duhovno-zabavne igrokaze kako su sveci bili obični ljudi, slabi i grješni, ali da su životom u vjeri, poniznošću, skromnošću i ljubavlju ostavili primjer uzorna života.