Noć vještica - novi potrošački kult

Bundeve, lutke u vještičjem obliku ili pak mali duhovi koji sablasno zavijaju – asortiman je gotovo svih većih trgovina kako se bliži kraj listopada. Noć vještica, 31. listopada, obilježava se uglavnom maskiranim priredbama po šoping centrima i gradskim trgovima. Najmlađi u vrtićima vesele se dok s tetama dube bundeve u kojima će zapaliti svijeće, slično kao kad za Uskrs boje jaja.
No, dok su detalji u vezi s kršćanskim blagdanima i veseljem dobro poznati svima, većina se aktivnosti vezanih za Noć vještica nametnula kao komercijalno veselje, baš kao i Valentinovo.

Nespojivo
Noć vještica ili Halloween dolazi od engleskog naziva “All Hallows Eve”, koji označava večer prije Svih svetih, 1. studenoga. Potječe od drevnoga keltskog praznika Samhaina. Vjerovalo se da toga dana duše umrlih putuju na drugi svijet.

Ljudi su se okupljali i prinosili mrtvima žrtve u oblika voća, povrća, životinja, što se do danas prenijelo kao običaj – raširen najviše u Americi – maskiranja i obilaženja od vrata do vrata radi skupljanja slatkiša. Kelti su palili i velike vatre, kako bi se putujućim dušama pomoglo u prelasku na drugi svijet i kako bi se lutajuće mrtve odvratilo od opsjedanja živih.

U Hrvatskoj Crkva ignorira sve u vezi s Noći vještica, osobito zato što je riječ o nespojivom – ostacima “poganskog” rituala u noći uoči kršćanskih Svih svetih.
– Modernizacija i globalizacija i u hrvatsko je društvo uvela sociokulturne obrasce koji ne pripadaju tradiciji hrvatskog društva – napominje sociolog Krunoslav Nikodem.

S jedne strane, društva “svijeta globalizacije” sve više postaju nalik jedna drugima, a s druge strane, modernizacija se sve više nameće neokolonijalnim obrascima. Stoga se i javljaju lokalni otpori pojedinih društava. No čini se da su bivša socijalistička društva posebice otvorena za taj “globalizirani” i “modernizirani” neokolonijalizam. Iza tih procesa stoji potrošnja kao konačna ideologija svijeta kasnog kapitalizma.

Sustav vrijednosti
– U svijetu kasnog kapitalizma potrošnja je nadomjestila ne samo uvriježene sustave vrijednosti i normi nego i same kriterije ljudskoga. Također, čini se da su bivša socijalistička društva svojim raspadom bitno pridonijela daljnjem razvoju Zapada, prije svega zbog otvaranja novih tržišta u trenutku “krize zapadnog poimanja napretka”.

 U tom kontekstu javlja se i sve raširenija pojava proslave Helloweena, koja je sama po sebi  tek manji dio sveukupnog procesa “konzumacije” – objašnjava K. Nikodem. Domeće da treba stavljati veći naglasak na bogatu tradiciju samog hrvatskog društva i time smanjivati “globalizacijsko-modernizacijske” učinke konzumerizma.

– No politička elita na vlasti u posljednjih šesnaest godina, zauzeta prije svega vlastitim preživljavanjem i vlastitim partikularnim interesima, nije pokazala ni dovoljno interesa, a još manje znanja za takvu strategiju. Naravno, taj problem nije samo izražen u smislu “proslave” Helloweena nego i u puno ozbiljnijim područjima – zaključuje Nikodem.