Hrvatska nije Norveška, situacije u tim dvjema državama ne mogu se uspoređivati, govori norveški veleposlanik u Hrvatskoj Henrik Ofstad i time vrlo jednostavno nudi protuargument frazi koja se godinama provlači među onima koji sa skepsom gledaju prema EU: Zašto ne možemo biti kao Norveška i Švicarska, bogati i izvan EU?
Norveška, iako nije u EU, članica je Europskog ekonomskog prostora (EEP) - što je omogućilo Norveškoj, Islandu, Švicarskoj i Lihtenštajnu da, iako nisu članice, imaju pristup europskom tržištu, na koje otpada 70 posto izvoza.
– Za razdoblje od 2009. do 2014. uplatit ćemo 1,79 milijardi eura – kaže Ofstad. Novac ide i u kohezijske fondove EU, a korisnik će biti i Hrvatska.
Da Norveška uđe u EU, bila bi veliki davatelj novca u zajedničku blagajnu, dok je Hrvatska veliki primatelj, nastavlja veleposlanik.
– Imat ćete pristup fondovima i novcu koji se može, primjerice, iskoristiti za infrastrukturu. Norveškoj to ne treba – objašnjava Ofstad.
Što bi se dogodilo da Hrvatska ostane izvan EU?
– Mnogo toga ne bi funkcioniralo tako lako: prvenstveno četiri slobode (kretanja ljudi, robe, kapitala, usluga. Da, mogli biste sklopiti neki trgovinski ugovor, no skeptičan sam prema tome. Primjerice, sumnjam da bi Hrvatska mogla funkcionirati u EEP-u, jer su u njemu bogate države.
Norveško zakonodavstvo potpuno je usklađeno s europskim.
– Provodimo sve europske direktive, a nemamo na njih utjecaja. Hrvatska će ga imati – kaže Ofstad.
Norvežani su dva puta odbili na referendumu ulazak u EU, a postotak protivnika bio je oko 52 posto.
– Države su drugačije. Hrvatska bi puno više od Norveške profitirala od EU – zaključuje Ofstad.
Nama EU nije dosta dobra, ali vama bijednicima će biti OK