Katedrala Notre-Dame bit će zatvorena najmanje pet do šest godina, objavili su jučer upravitelji pariške crkve koja je stradala u požaru. Francuski premijer Emmanuel Macron obećao je da će crkva Notre-Dame biti obnovljena za pet godina – 2024.
Stéphane Bern, savjetnik francuske vlade za kulturno naslijeđe, očekuje pak da će obnova potrajati “najmanje deset do 20 godina”. Drugi pak upiru prstom u katedralu u Kölnu, koja se obnavlja već više od 70 godina nakon što je oštećena u bombardiranju 1945.
Rekonstrukcija do u detalj
Sve snage sada su uprte u obnovu Notre-Damea, remek-djela gotike.
Profesor Andrew J. Tallon, vjerojatno najveći poznavatelj francuske gotičke arhitekture, sigurno nije vjerovao da će njegov rad višestruko dobiti na važnosti samo pet mjeseci nakon što je napustio ovaj svijet. Belgijsko-američki znanstvenik u proučavanju stare arhitekture unio je u svoj rad tehnike digitalizacije, a zahvaljujući tome, izgorjelu će crkvu biti moguće obnoviti gotovo do u detalj.
Preciznost kojom je Tallon, koji je umro s 49 godina, mapirao 850 godina staro zdanje zapanjujuća je. Pri tome je koristio lasere tako što je mjerio vrijeme koliko laserskoj zraci treba da dosegne svaku točku unutrašnjosti i vanjštine zgrade koja je jedan od simbola čovječanstva.
Tallon je lasersku tehniku iskoristio da shvati kako je predivno zdanje građeno. Njegova je analiza otkrila kako nije sve uvijek išlo po planu. Srednjovjekovni su graditelji, koje je pariški biskup Maurice de Sully 1160. unajmio da naprave crkvu, često morali donositi teške odluke. Imena su se tih ljudi u povijesti zagubila, nema ni dokumenata o tome kako se crkva Notre-Dame gradila pa su zasluge mukotrpna Tallonova rada time još vredniji.
Česti su bili pokušaji da se zgrada premjeri i rekonstruira na papiru. I svi su pokušaji do Tallona ostali u najmanju ruku nedorečenima. Laseri su omogućili da se to ipak napravi i to preciznošću od pet milimetara. Prvo laserom, a onda panoramskom fotografijom s istog mjesta koje je onda kombinirao. Ukupno je laser označio više od milijardu točaka. Profesor Tallon otkrio je sve tajne Notre-Damea. Otkrio je, primjerice, nesavršenosti u poravnavanju stupova u lađi katedrale. Pa je razriješio dvojbu kada su građeni potpornji – otkrio je da su bili dijelom originalnih nacrta. Međutim, i uz takvu potporu, pothvat će biti jako skup.
– Obnova Notre-Damea mogla bi stajati koliko stoji restauracija britanskog parlamenta, oko osam milijardi dolara – kazao je za Reuters Robert Read iz londonskog osiguratelja Hiscox.
Obnova i starih zanata
Vodeći francuski industrijalci i donatori iz svijeta već su u prvih 24 sata nakon požara prikupili su milijardu eura za obnovu Notre-Damea. Među njima su Bernard Arnault i François Pinault, šefovi LVMH i Keringa, holdinga koji trguju luksuzom. U holdingu LVMH su Louis Vuitton i Moet Hennessy, Christian Dior, a u Keringu Gucci, Puma AG, Saint Laurent Paris, L’Oréal... No, osim novca ima tu još problema, sasvim praktične naravi. Naime, brojni zanati koji su zaslužni za ljepotu crkve iz 12. stoljeća danas su izumrli. Spominje se kako više nema klesara kamena, zanata koji bi netko ponovno morao naučiti kako bi se precizno nadomjestilo kamenje iz zidina pokraj Seine.
Nije ovo jedina katastrofa koja je pogodila velika djela arhitekture na tlu Francuske. Gotička katedrala Notre-Dame u Reimsu, crkva u kojoj su se krunili i pokapali francuski kraljevi, teško je stradala u njemačkom granatiranju 1914. Francuska država započela je obnovu 1919. uz izdašnu podršku privatnih donatora, među ostalima, i obitelji Rockefeller. Ponovno je otvorena 1938., a povijesni dijelovi od hrastovine zamijenjeni su materijalnima otpornima na vatru. Nove vitraje dizajnirali su Marc Chagall i Imi Knoebel.
>> Pogledajte video: Siniša Jembrih o požaru Notre Dame