Europska DAC 7 Direktiva obvezala je sve internetske platforme koje iznajmljuju privatne stanove i apartmane turistima da, počevši od ove kalendarske godine, obavezno dostavljaju sve podatke o iznajmljenim nekretninama i osobama na čije su račune proslijedile novac. Procjenjuje se da glavninu posredničkog tržišta drži 30-tak platformi registriranih u jednoj od 27 država članica EU koje moraju najkasnije do 31. siječnja sljedeće godine dostaviti podatke o svim svojim klijentima s kojima su poslovale 2023. godine. Na primjer, Booking.com je registriran u Amsterdamu te će ta agencija podatke za svih 27 država članica proslijediti poreznim vlastima Nizozemske koje će ih dalje poslati poreznim upravama drugih članica EU. Europska komisija već dulje vrijeme radi na jačanju razmjene podataka među poreznim vlastima te se već došlo do sedme takve direktive koja će, izgleda, namučiti sve vlasnike privatnih objekata koji na crno ili polulegalno koriste usluge internetskih platformi za najam. Neke su države i prije nego što je stupila na snagu direktiva DAC 7 tražile da im platforme dostavljaju podatke o poslovnim partnerima s njihova područja, no sada su te nacionalne inicijative ojačane zajedničkom europskom direktivom koja je obvezujuća za sve. Također ima sredina koje su zabranile ili ograničile najam privatnih kuća ili stanova na svom prostoru jer se nisu mogle nositi s priljevom turista ili na taj način pokušavaju zaustaviti divljanje cijena podstanarskih stanova.
Hrvatska je politika uglavnom pasivno promatrala što se događa na zakonodavnom području te s veseljem zbrajala svakog gosta, bez obzira na to je li došao u hotel, kamp, legalno ili ilegalno iznajmljeni privatni smještaj. No, europske direktive o razmjeni podataka potaknule su i hrvatske porezne vlasti na aktivniji pristup. Prvo veće iskustvo s dobivenim podacima koji već nekoliko godina pristižu u Zagreb odnosi se na plaće, mirovine i zarade na kamatama hrvatskih državljana u inozemstvu. Na temelju tih podataka mnogi su Hrvati pozvani u Poreznu upravu da reguliraju svoj status, odjave se iz zemlje ili doplate porez na dohodak i kod kuće, neovisno o tome što su već jednom platili porez u zemlji u kojoj su ostvarili zarade.
VEZANI ČLANCI:
Vlasnici nekretnina i pokretnina kao što su brodovi, automobili, stanovi, kuće i apartmani koji ih iznajmljuju preko stranih internetskih platformi morali bi porez platiti samo u Hrvatskoj, odnosno u sredini u kojoj se nalazi njihova imovina. Porezna je uprava već počela pozivati iznajmljivače da se registriraju i plate PDV na proviziju stranih platformi. Podaci koje će već u siječnju 2024. godine dobiti Porezna uprava otkrit će razmjere iznajmljivanja privatne imovine. Trenutačno se u bazi podataka Porezne uprave nalazi oko 105 tisuća vlasnika nekretnina koji plaćaju paušalni porez na dohodak na temelju kratkotrajnog najma kuća i apartmana. Udruge koje predstavljaju iznajmljivače kažu da se iznajmljivanjem bavi i do tri puta više osoba, a koliko je to više, mogli bismo znati kada porezne vlasti obrade dobivene podatke.
Ljudi koji imaju sve papire, rješenja lokalnih vlasti o iznajmljivanju i status paušalista eventualno mogu biti pozvani da doplate PDV na proviziju stranim platformama ako ga nisu prijavili i platili. No, DAC 7 direktiva ozbiljna je prijetnja osobama koje ne plaćaju ništa i iznajmljuju na crno jer će se svi njihovi prihodi u poreznom smislu evidentirati kao drugi dohodak, što znači da će barem 40 posto zarade završiti u državnoj blagajni.
Poreznim je vlastima trebalo nekoliko mjeseci pa i godina da polove konce i upare podatke o inozemnim dohocima, no sad je to već uhodani mehanizam, pa bi tako moglo biti i s iznajmljivačima. Već ima savjeta lokalnih udruga ljudima da se odmaknu od platformi i vrate popularnom zimmer fraju, odnosno povlačenju ljudi za rukav uz prometnice i gradske trgove. Platforme su puno učinile na popularizaciji putovanja jer su omogućile jednostavniji kontakt zainteresiranih strana, a neko vrijeme i cijene smještaja bile su dostupnije, no s vremenom se i kratkotrajni najam pretvorio u veliki biznis u kojemu se vrte milijarde. Stoga je bilo pitanje dana kad će države naći efikasan način da uzmu svoj dio kolača. Razmjena podataka samo je prvi korak do idućeg krupnog zalogaja, a to je uvođenje PDV-a na kompletnu cijenu najma u privatnom smještaju, a ne samo na proviziju platformama. No, to će biti posao za idući saziv Europske komisije, nakon što u proljeće iduće godine završe izbori za Europski parlament.
VEZANI ČLANCI:
Lani je u privatnom smještaju EU ostvareno 550 milijuna noćenja, a Hrvatska se nalazila u grupi zemalja koje su premašile pretpandemijske brojke. Prema podacima koje su Eurostatu dostavile četiri najveće platforme, Hrvatska je lani povećala broj noćenja u privatnom smještaju s 20 na 28 milijuna, dok je u prva tri mjeseca ove godine ostvareno desetak posto više noćenja nego lani. Lani je procvjetao kratkotrajni boravak turista u glavnom gradu Hrvatske te se broj noćenja gotovo udvostručio na 980 tisuća u odnosu na 2021. godinu. Dobro je u raspodjeli turističkog kolača prošla i panonska Hrvatska gdje se broj noćenja povećao oko 50 posto, na 248 tisuća.
U sjevernoj Hrvatskoj lani je ostvareno za trećinu više noćenja u privatnom smještaju, odnosno oko 135 tisuća noćenja. No, Jadran i sredine uz more i dalje su hit s oko 26,6 milijuna noćenja u privatnom smještaju, što predstavlja 95 posto svih noćenja u Hrvatskoj ostvarenih preko četiri popularne internetske platforme. Preostalih 3,5 posto noćenja pokupio je Zagreb, a 1,5 posto svi ostali.
VIDEO Hrvat skupo platio svoju odluku: 'Dvije minute parkinga 9,5 eura. Odlična reklama za hrvatski turizam'
Ovo je pogresan podatak, dva puta ne mozes platiti porez u 2 clanice EU, tako ne mozes platiti niti porez na kamate u 2 clanice, a ako pokusa nasa Porezna sa cuvenom nadoplatom poreza, jer su nasi porezi uglavnom najvisi u EU, hladno se odjaviti i ostati na prijavi u zemlji gdje se ima racun u banki.