Nakon što je lani donijela Antikorupcijski program za tvrtke u većinskom državnom vlasništvu, Vlada je pokrenula proceduru izrade takvog programa i za poduzeća u vlasništvu jedinica lokalne uprave i samouprave. Riječ je, primjerice, o komunalnim tvrtkama, agencijama za razvoj, prijevozničkim poduzećima…
Takvih je tvrtki, prema posljednjem dostupnom popisu, čak 753. U njima su ukupno 763 direktora i članova uprava, ali većina ih ima samo direktora, dok je članova nadzornih odbora više od 2120! Neke, doduše, uopće nemaju nadzorne odbore, ali u nekima je i više od 10 nadzornika.
Za NO-e i moralni standardi
Prema predloženom Antikorupcijskom programu, koji je trenutačno na javnoj raspravi, resorno Ministarstvo pravosuđa i uprave traži da tvrtke u većinskom vlasništvu županija, gradova i općina prije imenovanja članova uprava i nadzornih odbora objave životopise kandidata za te funkcije na svojim internetskim stranicama. Budući da direktori tvrtki u vlasništvu lokalnih jedinica ne moraju popunjavati imovinsku karticu, u Programu se predlaže da kandidati za uprave tih tvrtki objave izjavu o okolnostima iz kojih može proizlaziti njihov potencijalni sukob interesa.
Tako bi, primjerice, naveli podatke o obavljanju poslova u drugim poslovnim subjektima koji se bave istim predmetom poslovanja i djelatnostima kao i trgovačko društvo u kojem se kandidiraju za člana uprave ili upravnog odbora, prijaviti vlasništvo u drugim tvrtkama neovisno o njihovu predmetu poslovanja, prijaviti ako su im članovi obitelji zaposlenici trgovačkog društva u kojem se kandidiraju za člana uprave ili upravnog odbora, prijaviti podatke o članstvu u udrugama koje su stjecale sredstva od tvrtke za koju se kandidiraju...
Za članove NO-a navodi se da trebaju udovoljavati odgovarajućim standardima obrazovanja i profesionalnog iskustva, imati visoke moralne standarde i moći odvojiti potrebno vrijeme za obnašanje funkcije člana NO-a. Pritom će biti potrebno definirati tko će i kojim aktom definirati pravila, odnosno kriterije za izbor imenovanja članova uprava ili upravnih odbora. A za kontrolu tog postupka bit će imenovana odgovorna osoba ili tijelo koje će provjeriti jesu li pri izboru ili imenovanju poštovana propisana pravila i kakve su posljedice ako nisu.
U Programu se navodi da trgovačka društva u javnom vlasništvu, odnosno državnom vlasništvu i vlasništvu jedinica lokalne i područne samouprave upravljaju znatnim financijskim sredstvima te zapošljavaju velik broj ljudi pa stoga u njihovu djelovanju potencijalno postoje visoki korupcijski rizici. Kao najveći nedostatak postojećeg zakonodavnog okvira navedeno je da odredbama Zakona o sprječavanju sukoba interesa nije propisana izričita zabrana da poslovni subjekt koji je povezan s članom uprave lokalne javne tvrtke stupa u poslovne odnose s tvrtkama kćerima te tvrtke, a nema i nikakve zabrane poslovnih odnosa za članove nadzornih odbora te članove uprava i nadzornih odbora u tvrtkama kćerima.
Trgovačka društva trebala bi svojim internim aktima urediti postupanje u slučaju sukoba interesa članova uprava, NO-a, izvršnih direktora, članova povjerenstava za provedbu postupka nabave te druge osobe kod kojih u obavljanju njihovih zadaća postoji korupcijski rizik. Stoga se predlaže obveza deklariranja postojanja privatnih interesa, izuzimanje sudjelovanja u donošenju odluka i slično.
Zaštita ‘zviždača’
U djelovanju trgovačkih društava u većinskom vlasništvu JLPS-a uočen je i nedostatak nadzora nad davanjem sponzorstava i donacija. Stoga se predlaže da tvrtke reguliraju postupak i s tim u vezi te da redovito objavljuju na svojim web-stranicama podatke o subjektima i iznosu sredstava za sponzorstva ili donacije.
U Programu se navodi i da posebno treba zaštititi prava prijavitelja nepravilnosti, odnosno „zviždača“, uključujući i zaštitu njihova identiteta te povjerljivost prijava.
Svaki pomak treba pozdraviti, a ne da na čelo NO-ra najveće gradske tvrtke dolaze osobe koje nisu nikad u životu čuli za Bilancu i Račune dobiti i gubitka, a kamoli znali ih "pročitati" !