Ministarstvo pravosuđa i uprave zgotovilo je prijedlog novog Zakona o referendumu, koji bi se uskoro trebao naći u javnoj raspravi. Kako doznajemo u Ministarstvu, dokument sadrži niz novosti kojima se precizira čitav referendumski postupak, ali i olakšava prikupljanje potpisa i raspisivanje narodnog referenduma.
Rok za prikupljanje potpisa za raspisivanje referenduma na temelju zahtjeva 10 posto birača udvostručuje se, sa sadašnjih 15 na 30 dana. Novi bi zakon trebao sustavno urediti instutut referendumskog pitanja, i to tako da će propisati formalne pretpostavke za referendumsko pitanje.
Ispunjava li ono pretpostavke propisane zakonom utvrđivat će Državno izborno povjerenstvo, koje će prije raspisivanja referenduma po potrebi upozoriti organizacijski odbor na nezakonitosti u samom pitanju, primjerice ako procijeni da je ono nejasno, sugestivno ili obmanjujuće. Inicijativi će se sugerirati da ispravi nedostatke, a u daljnju proceduru išlo bi se tek kada se pitanje uskladi sa zakonom.
Time se, tumače u Ministarstvu, želi izbjeći da cijeli referendumski postupak na kraju bude proglašen nevažećim. Sve referendumske inicijative upisivat će se u evidenciju koju će u elektroničkom obliku voditi DIP.
Potpis kao na dokumentu
U novom zakonu odustalo se od ideje prikupljanja potpisa u uredima državne uprave, o čemu se govorilo za prethodnog ministra uprave Lovre Kuščevića, no utvrdit će se jedinstveni obrazac za prikupljanje potpisa, koji će biti dostupan na DIP-ovoj web-stranici. Valjanost potpisa provjeravat će DIP. Novim zakonom precizirat će se sadržaj “potpisa birača”, koji će morati sadržavati ime i prezime, OIB, datum potpisivanja inicijative i vlastoručni potpis.
Precizirat će se i to da ime i prezime moraju biti u obliku u kojem se vode u službenim evidencijama kako se ne bi događalo da se, primjerice, umjesto “Stjepan Horvat” upiše “Stipe Horvat” i sl. Što se tiče vlastoručnog potpisa, neće se inzistirati na njegovoj čitljivosti, ali on će morati biti jednak onome na osobnim dokumentima, primjerice osobnoj iskaznici. Podsjetimo, inicijative Narod odlučuje i Istina o Istanbulskoj odbijene su jer je Ministarstvo uprave nevažećima proglasilo desetke tisuća potpisa, od čega mnoge zbog njihove nečitkosti, iako zakonom uopće nisu bili propisani kriteriji valjanosti potpisa.
Za žalbu 15 dana
Zakonom će se precizirati rok za predaju prikupljenih potpisa Saboru, kojega do sada nije bilo, pa se postavljalo pitanje moguće manipulacije prikupljenim potpisima. Sada će ukupan rok za prikupljanje i predaju potpisa biti 35 dana. DIP-u se daje rok od 15 dana za provjeru valjanosti potpisa, a kad utvrdi da ih je prikupljeno dovoljno, Sabor će morati raspisati referendum u roku od 30 dana, za što do sada također nije bilo propisanog roka pa je Sabor referendume mogao odgađati unedogled.
Ovaj se rok, naravno, produljuje ako Sabor zatraži ocjenu ustavnosti referendumskog pitanja, o čemu odlučuje Ustavni sud. Utvrdi li DIP da inicijativa nije prikupila dovoljno potpisa, organizatori će imati 15 dana za žalbu Visokom upravnom sudu. Zanimljiva novost je i mogućnost izravnih i neizravnih protuprijedloga Sabora, po uzoru na švicarski model. Sabor će, naime, referendumskoj inicijativi koja je prikupila dovoljno potpisa moći ponuditi da se njezin prijedlog provede bez raspisivanja referenduma, primjerice ako se traži izmjena nekog zakona.
Moći će ponuditi i vlastito rješenje problema zbog kojeg se traži raspisivanje referenduma, a ako incijativa to prihvati, referendum se neće raspisivati. U protivnom, istodobno će se provesti referendum o pitanju inicijative i protuprijedlogu Sabora, zbog čega se u zakon unosi mogućnost provođenja više referenduma u istom danu.
Novi će zakon urediti i pravo na promatranje referenduma, koje će imati zagovornici i protivnici inicijative, no promatranje će se odnositi isključivo na referendumsko izjašnjavanje, ne i na prikupljanje i provjeru potpisa, što su tražile ranije inicijative.
Tko vama više vjeruje? Vi ste u stanju bez srama proglasiti 40 000 ljudi ne pismenima, jer vam je baš toliko bilo previše za raspisivanje referenduma, a k tomu, uvijek ćete braneći "civilizacijski doseg" preko ustavnog suda proglasiti ne ustavom inicijativom koja bi vam mogla nagristi poziciju u vladajućoj strukturi. Fuj! O gušenju demokracije slabo se izvještavalo, šutnja, pod tepih, za razliku od tema o ustašizaciji društva gdje se redovito i na vrijeme svijet izvještava.