Uvod u promjene što će uslijediti u mreži socijalnih usluga leži u odredbi kojom se daje mogućnost da ministar posebnim odlukama odredi cijenu socijalnih usluga za pojedini državni dom socijalne skrbi, a koju donose izmjene Zakona o socijalnoj skrbi.
Analizira se poslovanje u 115 ustanova – 70 domova socijalne skrbi te 45 domova za starije i nemoćne. Upravo u domovima za starije najviše će se osjetiti novi sustav financiranja socijalnih usluga jer će za dio korisnika znatno poskupjeti. Istodobno bi smještaj trebao postati dostupniji za one koji si nemaju čime platiti smještaj.
Samo za one koji nemaju
“Staračke” domove dobrim dijelom financira država (kroz tzv. decentralizirane rashode koji su posebnim zakonima preneseni na jedinice lokalne samouprave). No, ubuduće želi plaćati samo za one koji stvarno nemaju. Zašto, pokazuje sljedeća usporedba.
Osoba A smještena je u decentralizirani dom u Zagrebu. Ima mirovinu 3500 kuna, cijena smještaja u domu je 2400 kuna mjesečno, a stvarni trošak usluge iznosi 3900. Razlika od 1500 kuna do pune cijene podmiruje se iz decentraliziranih funkcija. Znači da taj korisnik svaki mjesec ostvari subvenciju za smještaj od 1500 kuna, bez obzira na imovinu koju ima, njegovi nasljednici i obveznici uzdržavanja ne moraju nadoplaćivati za smještaj i pritom mu ostaje 1100 kuna za osobne potrebe.
Osoba B smještena je u privatni dom u Zagrebu. Ima mirovinu 3500 kuna, cijena smještaja u domu iznosi 3900 kuna mjesečno, pa da bi pokrila troškove smještaja, mora prodati imovinu ili joj obveznici uzdržavanja moraju nadoplaćivati razliku u cijeni od 400 kuna. Za razliku od osobe A, osobi B od mirovine ne ostanu sredstva za osobne potrebe.
Računica govori da je tijekom jedne godine prvi korisnik ostvario subvenciju od 18.000 kuna i ostalo mu je 13.200 kuna, dok se korisnik u privatnom domu morao “zadužiti” za 4800 kuna da bi podmirio troškove smještaja.
– Postići će se veća dostupnost i bolje ciljanje korisničkih skupina kojima je potrebna solidarnost društva, dakle stvorit će se uvjeti za socijalno pravedniji sustav – obrazlažu u Ministarstvu socijalne politike i mladih, gdje se radi na metodologiji za izračun cijena.
Nadoplata za balkon
– Tijekom godina mijenjale su se usluge, ali ne i cijene. Primjerice, u domovima se pojačavao stručni kadar i smanjivao broj kreveta u sobama, dakle troškovi su rasli, a cijene se nisu mijenjale. Svakako ih treba uskladiti s vremenom – kažu u Ministarstvu, pokazujući cjenike koji su na snazi od 1999. i 2000. na kojima stoji da je, npr., serviranje obroka u sobi tri kune, nadoplata za balkon sto kuna te su navedene cijene za četverokrevetne pa i sedmerokrevetne sobe, kojih u stvarnosti u domovima nema.
Prvo će se, dakle, osuvremeniti cjenici socijalnih usluga, pristupiti kategorizaciji smještaja u domovima, a potom će se u drugoj fazi propisati minimalni standard koji će država financirati. U tom smislu razmišlja se i o novom pristupu financiranja socijalnih usluga u svim vrstama domova kako bi se sustav uskladio s potrebama korisnika.
Primjerice, ako maloljetnik počini kazneno djelo zbog kojeg završi u domu za djecu s poremećajima u ponašanju, što stoji možda i deset tisuća kuna na mjesec, u slučaju kad roditelji imaju velika primanja sami će snositi troškove odgojne mjere koja je izrečena njihovu djetetu.
znači od zadnjeg poskupljenja je cijena serviranja obroka u sobi porasla? a porasla je i cijena nadoplate za balkon? valjda zbog cijene nafte... ili položaja jupitera.