Pred Vladom će se uskoro naći novi Zakon o pravnom položaju vjerskih zajednica, koji će, kako doznajemo, biti među najliberalnijim europskim zakonima o vjerskim zajednicama. Novi zakon, naime, predviđa svim vjerskim zajednicama, bez obzira na to imaju li potpisane ugovore s državom ili ih nemaju, vjeronauk u školi, priznavanje vjerskih brakova, dušobrižništvo u vojsci, bolnicama i zatvorima i ono što je najvažnije za vjerske zajednice – financiranje svih vjerskih zajednica iz državnog proračuna.
Vladina komisija
Detalji novoga Zakona o vjerskim zajednicama još uvijek su nedostupni javnosti i država ih ne želi otkrivati. Potrebno je, naime, formirati novu Vladinu komisiju za odnose s vjerskim zajednicama, kojoj će upravo jedan od prvih poslova biti rad na tom novom zakonu. No, budući da se o izmjenama Zakona o pravnom položaju vjerskih zajednica govori već nekoliko posljednjih godina, informacije koje smo spomenuli poznate su u vjerskim krugovima, u kojima prevladava mišljenje da postojeći zakon, koji je iz 2002., nakon deset godina treba malo osuvremeniti.
Jedan od poticaja za promjenu zakona mogla je biti i presuda Europskog suda za ljudska prava iz Strasbourga u korist triju malih vjerskih zajednica, odnosno triju reformiranih (protestantskih) crkava: Crkve cjelovitog evanđelja, Saveza crkava Riječ života i Protestantske reformirane kršćanske crkve.
One su se žalile da ih država ignorira jer je sa svima ostalima potpisala ugovore, osim s njima, što je Europski sud ocijenio kao diskriminaciju i naložio potpisivanje međusobnih ugovora. No sada to očito neće biti potrebno, jer će im novim zakonom biti zajamčeno sve što bi im jamčili i ugovori s državom.
Najvažnije za vjerske zajednice bit će dokazivanje broja vjernika, koji će im vrijediti kao valutna klauzula za obračunavanje iznosa koji će dobivati iz državnog proračuna. Prema našim informacijama, vjerske zajednice morat će priložiti izjave svojih vjernika ovjerene kod javnog bilježnika da pripadaju konkretnoj vjerskoj zajednici, što će državi biti dovoljan dokaz da njihovu crkvu stavi u proračunski rashod.
Ugovori bez izmjene
S druge strane, ugovori koje s državom imaju potpisane vjerske zajednice, praktički sve osim spomenute tri, neće se dirati i dalje će ostati na snazi. Ne mijenja se ni brojka od 500 vjernika, koliko je najmanje potrebno nekoj vjerskoj zajednici za upis u registar vjerskih zajednica. To je bila najveća novost sadašnjeg zakona, jer je ukinuo praksu da se gotovo svatko mogao do 2002. registrirati kao vjerska zajednica i na taj način pokušavati izbjeći carinu i porez za donacije.
350 milijuna kn ide samo katoličkoj crkvi godišnje plus ostalima još 50 milijuna. Trebalo bi to smanjiti za barem 50% i te novce uložiti u gospodarstvo umjesto da crkva gradi palaču od poludragog kamena na ksaveru. Biskupi se voze u audijima A8 od kojih svaki košta po 50-70 tisuća eura i onda idu pametovat narodu o Bogu i poštenju, kakvo licemjerje.