Novac potrošen, tužiteljima i sucima prijeti rezanje plaća

Pravosuđe se našlo u financijskom kolapsu. Sudovi upozoravaju na dramatičnu situaciju, zbog besparice prijeti paraliza suđenja u velikim predmetima. Osim toga, raspoloženje je među sucima vrlo loše pa je realno očekivati da se zbog ušteda na dodacima nagodinu nitko neće javiti za uskočke suce. Županijski sud u Zagrebu uopće više nema novca za vještačenja, a dodaci uskočkim sucima smanjit će se na 500 kuna mjesečno.

Manje uskočkih sudaca

U Ministarstvu pravosuđa odgovaraju da novca naprosto nema i, ako pravosudna tijela ne uspiju uštedjeti na drugim stavkama, moglo bi doći do rezanja plaća sudaca i tužitelja, pa i broja zaposlenih.

Za ovu je godinu za pravosuđe planirano 1,6 milijardi kuna. Taj je iznos trebao pokriti plaće i doprinose (uključujući dežurstva i prekovremeni rad) u Ministarstvu pravosuđa, na sudovima, državnim odvjetništvima i zatvorima. U odnosu na proračun iz 2011. godine, riječ je o smanjenju za 120 milijuna kuna.

– Ministarstvo je u startu imalo stav da se ne diraju plaće u pravosuđu, tražili smo da se preispitaju druge stavke na kojima se moglo uštedjeti – kaže ministar pravosuđa Orsat Miljenić napominjući kako je odmah po izglasavanju proračuna bilo jasno da treba štedjeti, a svako tijelo trebalo je odrediti mjere za uštedu.

Na sudovima tvrde da im je iz Ministarstva pravosuđa stigao dopis iz kojeg proizlazi da do kraja godine pravosuđe mora uštedjeti čak 160 milijuna kuna te smanjiti broj uskočkih sudaca. Ministar Miljenić kaže da je iznos od 160 milijuna kuna prenapuhan te da je riječ o tome da se 24. kolovoza pokazalo kako je potrošeno više od 70 posto novca predviđenog proračunom. Rebalansa proračuna neće biti i treba napraviti plan kako završiti godinu s novcem koji je ostao. Ministarstvo je, nastavlja, sudovima i drugim pravosudnim tijelima mjesečno slalo izvještaje o tome koliko su iskoristili proračunskog novca, što znači da su kontinuirano imali uvid u stanje svojih financija. S druge strane, Ministarstvo od sudova i tužiteljstava nije dobivalo izvješća o uštedama.

– To je razlog zbog kojeg smo ih u kolovozu obavijestili o potrebi revidiranja troškova. Ukida se naknada za prekovremene sate i traži se racionalizacija dežurstava. Zatražili smo također da se racionaliziraju troškovi za intelektualne usluge u koje spadaju vještačenja te da se preispita koliko je ugovora o djelu sklopljenih na određeno vrijeme nužno produljivati – kaže ministar.

Dnevnica za pola sata

Na informacije koje dolaze sa sudova kako Ministarstvo ukida dodatke na plaću za suđenje u uskočkim predmetima i da traži smanjivanje broja uskočkih sudaca, ministar Miljenić odgovara da je točno samo to da sudovi trebaju preispitati je li nužno da svi suci budu uskočki.

Od osamdeset milijuna kuna, koliko je ove godine bilo predviđeno za intelektualne usluge, dosad je potrošeno već sedamdeset milijuna kuna. Županijski sud u Zagrebu potrošio je sav novac za intelektualne usluge, a isto tako i sudovi u Sisku, Splitu te Općinski sud u Velikoj Gorici. U Ministarstvu pravosuđa kažu kako je svaki predsjednik suda fiskalno odgovoran za proračun suda pa bi bilo poželjno da utječe na suce da kontroliraju troškove. Primjerice, kada im odvjetnici po službenoj dužnosti dostave troškovnik, ne treba ga samo potpisati nego i proučiti stavke. Ako netko u dane vikenda dođe na pola sata u ured, ne može mu se platiti cjelodnevna naknada za dežurstvo. Podaci iz Ministarstva govore da je lani samo za dežurstva bilo isplaćeno od 5 do 6 milijuna kuna, a da ima sudaca kojima je u godini dana za dežurstva isplaćeno od 50.000 do 60.000 kuna.