Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa preispitat će činjenično stanje u slučaju stana predstojnika Ureda predsjednika vlade Zvonimira Frke-Petešića, te odlučiti o daljnjem postupanju, kazala je u četvrtak predsjednica Povjerenstva Nataša Novaković.
Odgovarajući u Dnevniku NoveTV na novinarsku tvrdnju kako premijer Plenković ne vidi ništa sporno vezano uz slučaj državnog stana u kojem živi Frka-Petešić, Novaković je rekla kako Plenković "može smatrati da to nije relevantno pitanje", ali da "Povjerenstvo danima prati što se dešava i koje informacije izlaze".
"Neke su relevantne za nas, neke nisu. Povjerenstvo je danas ponovo imalo radni sastanak i preispitat će činjenično stanje u navedenom predmetu, a onda ćemo nakon toga vidjeti što ćemo", rekla je.
Na novinarsko pitanje znači li to da "postoji slučaj", Novaković je objasnila kako prema novom zakonu više ne postoji otvaranje predmeta nakon kojega slijedi vođenje postupka, ali da može reći da će "Povjerenstvo istražiti i utvrditi činjenice pa eventualno nakon toga odlučiti o drugom dijelu postupka".
Napomenula je i kako predmet Frka-Petešić nije ni prvi ni jedini na temu državnih stanova i prava njihova korištenja koji dolazi pred Povjerenstvo, navodeći kao primjer i predmet ministra obrane Marija Banožića na sličnu temu koji bi, po njezinim riječima, za dva do tri tjedna trebao biti predmetom sjednice Povjerenstva.
Na 4.000 imovinskih kartica radit će četiri osobe, to je "apsolutno nemoguće"
Novaković se dotaknula i novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa (ZSSI), koji je stupio na snagu 25. prosinca 2021. i značajno proširio popis dužnosnika čije imovinske kartice dolaze pod nadležnost Povjerenstva. Do konca siječnja svoje imovinske kartice Povjerenstvu će prvi puta podnijeti oko 1.500 državnih dužnosnika koji to dosad nisu morali, a to će također morati učiniti i oko 2.400 dosadašnjih državnih dužnosnika koji dosad nisu imali obavezu svoje imovinske kartice podnositi svake godine, već samo na početku i na kraju mandata.
Rok za predaju imovinskih kartica je 30 dana, rekla je, a Povjerenstvo već dobiva jako velik broj upita dužnosnika, kao i drugih obveznika toga zakona, čelnika komunalnih društava, ustanova, agencija, zaklada, lučkih uprava i drugih tijela, koji sad moraju urediti svoje odnose.
Novi zakon je ocijenila dobrim jer smatra da je trebalo povećati kontrolu lokalne samouprave s obzirom na ranije brojne prigovore o velikoj korupciji na toj razini, ali je upozorila na vrlo ograničene kapacitete Povjerenstva, koje bi tako trebalo zaprimiti i obraditi ukupno 4.000 imovinskih kartica, na čemu rade ukupno četiri osobe, što je nazvala "apsolutno nemogućim".
Upitana za slučajeve članova Uprave HEP-a i Hrvatske lutrije koji su sebi isplaćivali bonuse, a prema novim ograničenjima nemaju na to pravo bez obzira imaju li to ugovoreno ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom, Novaković je odgovorila kako je Povjerenstvo ta dva postupka pokrenulo, te će o njima meritorno odlučiti i izdati sankciju ukoliko utvrdi povredu.
Naglasila je, međutim, kako Povjerenstvo ipak nema alat za nalaganje povrata novčanih sredstava.
Povjerenstvo je institut koji je nebitan. U ovom slučaju samo postoji DORH, sudski postupak i presuda. Presuda može biti oslobađajuća ili osuđujuća. Ima neki Europski istražitelj, ali oni se ne bave time jer je šteta koju je predmet ispod 150.000 eura.