Za razliku od premijera koji je kazao da se plaće ne određuju dekretom, poslovna zajednica pozdravila je inicijativu predsjednice države da se prosječne plaće povećaju na 7500 kuna. Oni su je ponajprije iščitali kao poziv Vladi i premijeru Plenkoviću da smanji javna davanja, a ne poslodavcima da dignu plaće. Prosječna neto plaća u Hrvatskoj kreće se oko 6200 kuna, no oko dvije trećine zaposlenih u pravnim osobama zarađuju manje od prosjeka.
Predsjednica smatra da bi povećanje prosječnih primanja na oko 7500 kuna smanjilo depopulaciju, a pozvala je i na povećanje minimalne plaće jer je 3000 kuna premalo za kvalitetan život. Davor Majetić, glavni direktor HUP-a, kaže da za svaku plaću od 7500 kuna neto poslodavac mora osigurati oko 14.000 kuna.
Za minimalac još 255 kuna
– Kada stavite taj podatak u kontekst postojećeg opterećenja troškova, u porast plaća trenutačno se mogu ulagati jedino sredstva namijenjena investicijama – kaže Majetić.
Prošle su godine prosječne plaće nominalno rasle oko četiri posto, a realno u skladu s povećanjem BDP-a te bi tim tempom mogle doći do 7500 kuna oko 2022. godine.
– Ne možemo bolje konkurirati takmacima EU kao zemlja s jednim od najviših poreznih opterećenja, s radnim zakonodavstvom koje ne podržava u cijelosti moderne oblike rada ni sa zdravstvenim sustavom koji kreditiraju privatni poslodavci. Moramo početi djelovati snažnije i zato ćemo podržati Vladu u svim aktivnostima koje će nam omogućiti veći rast plaća – kazao je Majetić koji je lopticu za povećanje plaća hitro prebacio na Banske dvore. – Rast plaća samo je posljedica gospodarske uspješnosti. Jedini je održivi način rasta plaća povećanje proizvodnje, povećanje BDP-a i sve što činimo da budemo gospodarski uspješniji istodobno je i politika povećanja plaća – komentira Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta, te dodaje da je i minimalna plaća posljedica ukupne razvijenosti.
– Što je zemlja razvijenija, minimalna plaća bit će veća. Nije slučajno da Bugarska ima minimalnu plaću 280 eura, a Luksemburg 2000 eura. I zato kad se govori o rastu plaća, treba govoriti o razvoju gospodarstva – kaže Nestić, koji slično kao i premijer kaže da određivanje plaća političkim dekretom iznad mogućnosti gospodarstva treba izbjegavati jer može biti štetno te dovesti do nezaposlenosti i sporijeg rasta.
Minimalnu je plaću lani primalo oko 45.000 radnika, odnosno 3,2 posto ukupnog broja zaposlenih. Ona se sada kreće oko 55 posto hrvatske medijalne plaće te oko 48 posto prosječne. Europska konfederacija sindikata smatra da minimalac ne bi smio biti ispod 60 posto medijalne plaće, što bi za hrvatske prilike značilo povećanje od dodatnih 255 kuna.
– Govoriti da bi se plaće trebale podići na 7500 kuna je dobro, ali to su samo želje. Iz makroekonomske teorije zna se što za sobom dovodi povećanje minimalne plaće – porast troškova za poduzeća i povećanje stope nezaposlenosti. Povećanje plaća treba gledati u kontekstu povećanja produktivnosti uz što manji utjecaj države i što veći tržišta – komentira i docent na Ekonomskom fakultetu Zagreb Šime Smolić, koji upozorava da bi povećanje plaća mimo produktivnosti možda dovelo do još većeg egzodusa, propasti onih grana industrije koje i s trenutačnom minimalnom plaćom jedva pozitivno posluju.
Samo umjeren rast
Zvonimir Savić, glavni ekonomist HGK, također ističe da je prostor za porast plaća relativno skučen i znatnim dijelom ovisi o nastavku poreznog rasterećenja, a i taj je prostor ograničen s već provedena tri kruga poreznih promjena, osobito jer daljnja rasterećenja ne smiju ugroziti postignute rezultate u fiskalnoj konsolidaciji.
– Stoga kratkoročno očekujemo nastavak umjerenog rasta plaća podržanog gospodarskim rastom, povećanjem zaposlenosti i smanjenjem nezaposlenosti te pritiskom koji donosi izrazit nedostatak radnika određenih profila u nekim djelatnostima. Dugoročnije se rješenje povećanja razine plaća nalazi u nastavku provedbi strukturnih reformi i ciljanom investiranju u djelatnosti više dodane vrijednosti koje omogućuju veće plaće bez narušavanja odnosa između rasta plaća i rasta produktivnosti – kaže Savić.
>>Grabar-Kitarović: Minimum je osigurati plaće od 7.500 kuna
U RH su previsoki porezi i parafisk. davanja, ali na to se ne smije uperiti prstom - iako na tisuće praznih poslovnih prostora duž ulica i trgova naših gradova zorno svjedoči da se ovdje "nikome ništa ne isplati". No, to je posljednja busija birokratske nemani i tamo se ne smije taknuti, iako evidentno da država jednima guli kožu s leđa, e da bi se na suprotnoj strani financirale kojekakve POS stanogradnje (to ide u privatno vlasništvo) ili pak da bi ne-vladine organizacije veselo trckale novac iz drž. proračuna. Provjerite rashode - ne vladine organizacije, dakle nešto izvan opisa javnih potreba države per se, za cca 18 mj. zdrobi novca koliko košta eskadrila lovaca iz nedavne, također propale, kupnje. I naravno ni govora da bi se ustanovio proračunski sud, nalik Sloveniji, gdje se rutinski analizira svaki izdatak svih onih koji su "obješeni o proračunsku sisu". A ne, to bi bilo protivno Ustavu i mentalitetu hrv. birokrata, koji gleda da mu država kupi najnoviju limuzinu s kožnim sicevima i klimom. Kad je pak tako, praf nam budi - tako vele u Zagorju... Nema nikakve aktivnosti dok nosite 50 kg vreću cementa - tako izgleda opterećenje poduzetnika i obrtnika u Hrvatskoj, a kamoli gospodarskog rasta, povećane produktivnosti i rasta plaća. Država mora prvo sebi srezati gramzive prste.