Ana Pezelj:

Novca za pristojne plaće u Hrvatskoj uvijek je bilo

Foto: Zarko Basic/PIXSELL
Novca za pristojne plaće u Hrvatskoj uvijek je bilo
21.10.2018.
u 07:24
I kad god biste pitali za povećanje plaća, uvijek je njihov odgovor bio – ako ti nećeš raditi za toliku plaću, ima tko hoće
Pogledaj originalni članak

1) Da bi se spriječio odlazak ljudi, svi sad govore da plaće moraju rasti, a neki već i nude više plaće. No otkud sad novac za ta povišenja plaća ako se do jučer kukalo da novca nema?

Ako se primijene uvjeti tržišta, zakon ponude i potražnje, onda se očekuje isti princip i na tržištu rada. Odnosno, dok god je bila velika ponuda radnika ili velika stopa nezaposlenosti, poslodavci su imali prostora da radnike plaćaju najmanje što mogu. I kad god biste pitali za povećanje plaća, uvijek je njihov odgovor bio – ako ti nećeš raditi za toliku plaću, ima tko hoće.

Naravno da je taj način razmišljanja bio loš jer ljudi odlaze u one zemlje u kojima mogu zaraditi za život. A najave o povećanju plaća sad pokazuju da je zapravo novca za pristojne plaće koje vam omogućavaju pristojan život uvijek bilo, samo se do sada uvijek izvlačio veći profit, što je uvijek išlo nauštrb radnika.

2) Treba li onda povećati i iznos minimalne plaće (MP)?

Naravno da treba. Funkcija MP-a nije samo zaštitna kategorija, već je to cijena rada u konkretnim uvjetima života i rada u konkretnoj zemlji. Ono što možemo uspoređivati među zemljama EU nije visina MP-a u apsolutnom iznosu, već koliki je njen udio u prosječnoj plaći.

Zakon o minimalnoj plaći imamo 10 godina i od tada je namjera bila postupno doći do 50% udjela u prosječnoj plaći. Od ove Vlade već dvije godine slušamo kako je namjera doći do tih 50%, no nema odgovora kako će se to postići. Kad god se MP krajem jedne godine utvrdi u apsolutnom iznosu za iduću godinu, on otprilike iznosi 42-43% prosječne plaće u tekućoj godini, no taj se udio do kraja godine u kojoj se on primjenjuje opet vrati natrag na 39-40%.

Zato mi tražimo da se do MP-a u visini od 50% prosječne dođe u dva koraka, tako da se sad definira za 2019. kao 46% prosječne plaće siječanj-srpanj ove godine, a za 2020. kao 50%.

3) Može li povećanje plaća zaustaviti odljev mladih ili će oni i dalje odlaziti zbog opće klime u zemlji?

Podaci pokazuju da 80% ljudi odlazi zbog niskih plaća, no u posljednje dvije godine sve više ljudi odlazi zbog općeg nezadovoljstva i klime u zemlji.

>> Pogledajte video 'okršaja' Plenkovića i Marasa u Saboru

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 47

DH
dalibor.hren
07:53 21.10.2018.

Uvijek je bilo novca za pristojne plaće političara i uhljeba!

DO
doktorica
08:22 21.10.2018.

novca ima samo za uhljebe

ZV
Zvjerko
08:33 21.10.2018.

Ma čekaj malo! Zar prosječna plaća u Hrvatskoj nije oko 6000 kuna neto, a minimalna plaća 2900 kuna neto? Znači da minimalna plaća je 50% prosječne (ispravite me ako griješim). Problem je što minimalna plaća nije dovoljna za normalan život. Za normalan život nije dovoljna čak niti prosječna plaća naročito ako obitelj ima neki kredit, pa djecu... Ali niti to nije najgore u cijeloj priči. Kakva će nam biti mirovina s plaćom od 3-4 tisuće kuna. To je pravi problem i onaj tko imalo misli na budućnost bježi van da za tih 10-15 godina rada vani barem poveća mirovinu i da jednom kada se vrati u Hrvatsku ima koliko toliko bezbrižnu starost. Bagra poslodavačka sada kuka kako nema tko raditi a donedavno je upravo bilo ono “Ako nećeš ti, ima tko hoće”. Sada kada više nema ni “tko hoće”, sada kukaju. Pa kukajte!!! Iako mislim da neće dugo kukati. Sada će Vlada posegnuti za uvozom radnika upravo iz onih zemalja protiv čijih se migranata danas tako žestoko bori.