Buduća kretanja na tržištu rada velikim će dijelom ovisiti o tome koliko će biti uspješan i masovan povratak starijih ljudi na radna mjesta. Prema posljednjim podacima proizlazi da su na pola radnog vremena zaposlene oko 24 tisuće umirovljenika, no taj će se broj narednih mjeseci povećavati jer je država otvorila i posljednju prepreku za zapošljavanje starije generacije – omogućila je da se na posao vraćaju i umirovljeni državni službenici i namještenici, kao što se slobodno zapošljavaju i ostale grupacije umirovljenika.
U upravi do 67
Državni su službenici dosad morali u mirovinu nakon što navrše 65 godina života, a kako su se njihova radna mjesta sporo popunjavala mladim ljudima, Vlada je produljila radni vijek službenika do 67 godine, za one koji to žele. Isto tako, službenici koji su prijašnjih mjeseci ili godina otišli u mirovinu vraćaju se na posao do četiri sata dnevno. Većinom su to poslovi sa srednjom stručnom spremom, s plaćama koje i nisu neki mamac za mlade ljude koji u privatnom sektoru mogu zaraditi više. U državnu se službu često dolazilo i zbog sigurnosti radnog mjesta, no i ta prednost sada pada u vodu kad se u svim sektorima traži radnik više. Hrvatska službeno nije produljila radni vijek sa 65 na 67 godina, ali skinula je sve prepreke zbog kojih se umirovljenici nisu mogli ponovo zaposliti, a da ne ostanu bez mirovine.
Umirovljenici prihvaćaju pruženu ruku zbog malih mirovina. Podaci za ljude koji su prošle godine otišli u mirovinu pokazuju da su nove mirovine i više nego skromne. Radnici koji su lani otišli u starosnu mirovinu, dakle muškarci s navršenih 65, a žene sa 63 godine, dobili su u prosjeku 382 eura mirovine za 31 i pol godinu staža. Ta je skupina po godini staža dobila 12 eura mirovine. Nešto bolje su prošli dugogodišnji osiguranici, ljudi koji su se zaposlili prije svoje dvadesete, te su sa 60-ak godina života skupili više od 42 godine staža. Njihova je mirovina određena na 504 eura, no cijena jedne godine rada ostala je 12 eura. Prijevremene su mirovine penalizirane s 0,3 posto za svaki mjesec ranijeg odlaska, te se u takvu mirovinu može otići sa 60 godina (za žene u prijelaznom razdoblju nešto niže), ali uz uvjet minimalnih 35 godina staža.
Radnici koji su lani išli u prijevremenu mirovinu imali su prosječnih 37 godina staža i blizu 61 godinu života, odnosno radili su dulje od osoba koje su u starosnoj mirovini, ali su zbog penalizacije dobili niže mirovine po godini staža i umjesto prosječnih 12 eura dodijeljeno im je 11,13 eura po godini, u prosjeku 412 eura. Svima koji će ove godine otići u starosnu mirovinu država po godini uplaćenih mirovinskih doprinosa jamči 10,86 eura (penalizirane za pet godina mogu biti 12 posto niže), tako da proizlazi da su razlike u mirovinama prilično skromne, neovisno o plaćama.
Omjer mirovine u odnosu na plaće među nižima je u Europskoj uniji, tako da nije rijetkost da ljudi koji su umirovljeni prije 20 ili 30 godina danas imaju veće mirovine od osobe koja je istog ili sličnog zanimanja, a lani je otišla u mirovinu. Plaće zaposlenih mogu i ne moraju rasti, ovisno o tome gdje su bili zaposleni, a mirovine se ipak redovito usklađuju s troškovima života ili rastom plaća dva puta na godinu. Osim toga, prije se mirovina određivala prema deset najbolje plaćenih godina, a danas se računa prema ukupnom stažu, zbog čega i imamo situaciju da se za većinu novih umirovljenika vrijednost jedne godine staža kreće neznatno više ili manje od 12 eura, neovisno o vrsti umirovljenja. Uz državni prvi stup mirovine isplaćuje i drugi stup, a lani je dvostupnu mirovinu dobilo oko 3500 radnika. Državni je dio mirovine za korisnike dvostupne starosne mirovine iznosio 18 eura po godini staža. To je 50 posto više od starosne mirovine ostalih lani umirovljenih radnika koji su završili samo s jednostupnom mirovinom.
Drugi stup 18 eura po godini
Poznato je da se u trenutku umirovljenja sedam od deset osiguranika drugog stupa vraća u državni mirovinski sustav jer im on omogućuje doplatu do najniže mirovine. Svim zaposlenima čije su plaće za radnog vijeka bile ispod 80-postotnog državnog prosjeka, a u sadašnjim bi prilikama to obuhvaćalo sve koji zarađuju manje od 800 eura neto, dodjeljuje se najniža mirovina. Zbog takve prakse u drugom stupu ostaju samo osobe čije su plaće bile osjetno veće od državnog prosjeka. Za 40 godina rada, oko 1440 novih korisnika dvostupne starosne mirovine dobilo je 726 eura iz prvog stupa, dok se mirovina drugog stupa, ovisno o plaći, kreće od 15 do 300 eura mjesečno. Perspektive nisu ništa bolje, pa se procjenjuje da će do sredine ovog stoljeća hrvatske mirovine pasti do vrijednosti od jedne trećine plaće. Vlada je, inače, iznenada odlučila ukinuti 3 posto dodatnog zdravstvenog doprinosa koji su plaćali umirovljenici s mirovinama većima od 1006 eura, tj. od prosječne plaće iz 2022.
VIDEO: Dobre vijesti za 1,2 milijuna umirovljenika: Objavljeno je koliko će veće biti mirovine
izumiremo, ko zadnji ostane nek ugasi svjetlo..