BAŠTINA Restaurator Đivo Dražić upozorava na katastrofalno stanje simbola Grada

Nove pukotine ugrozile Orlanda

18.11.2008.
u 14:55
Pogledaj originalni članak

DUBROVNIK – Orlandov stup, simbol dubrovačke državnosti iz 1417. godine, još je ugroženiji nego prije obnove vrijedne milijun kuna, koja je prošle godine uznemirila javnost. Naime, restaurator Đivo Dražić, koji je i tijekom obnove upozoravao na probleme s Orlandovim stupom, kazao nam je kako na stupu ne samo da su se proširile pukotine između Orlandovih nogu i na istočnoj strani stupa nego su se pojavile i nove pukotine na zapadnoj i južnoj strani stupa.

Šteta i štetočina
– Od početnih dviju pukotina prije obnove, sada na Orlandovom stupu postoje četiri pukotine i sam stup teži raspadanju na četiri dijela. Konzervatori su tražili da se Orlando ogradi jer nije siguran za prolaznike. I nije! Tražili su i da se ukloni jarbol sa stupa, ali nitko ne obraća pozornost na njihov stav, iako se svi vole pozivati na struku – kazao je Dražić i dodao kao je Društvo prijatelja dubrovačke starine javnosti trebalo predočiti rezultate jednogodišnjeg nadgledanja stupa.

Dražić smatra kako elaborat koji je Društvo prikazalo o stupu minorizira trn iz stupa, koji se silom ispravljao.

Hrvoje Macan, HDZ-ov vijećnik i bivši predsjednik Društva prijatelja dubrovačke starine, kao nadzorni organ u ime IGH-a, prema svjedočenju aktera obnove, samoinicijativno je mijenjao projekt obnove koji je izradio Blaž Gotovac.

Upravo je Gotovac Macana nazvao “štetočinom” koju treba zaustaviti da ne čini daljnju štetu na stupu. Macan je Gotovčeve kritike samo ignorirao.

Nebriga i bahatost
Društvo nije reagiralo na istupe pročelnice konzervatora Žane Baće, koja je zatražila i da se provede nova obnova stupa, ali ni na njezine stručne prigovore na račun Macana i njegova postupanja u obnovi.

Svakako, simbol Republike Ragusa propada, a nadležni ne pokazuju zabrinutost ni namjeru da riješe problem. Grad je posao povjerio Društvu, a Društvo ima vlastiti pristup slučaju i pritom ne reagira na kritike i stavove samog autora projekta i konzervatora.

Pogledajte na vecernji.hr