PROTIV NASILJA

Novi akcijski plan: U škole se uvode kodeksi ponašanja i kazne

Foto: Davorin Višnjić/PIXSELL
Blaženka Divjak predstavila rezultate procesa provjere vjerodostojnosti diploma
Foto: Dusko Jaramaz/PIXSELL/Ilustracija
učionica
Foto: Luka Stanzl/PIXSELL
Rasprava o opozivu Blaženke Divjak u Saboru
05.02.2020.
u 23:00
Sve osnovne i srednje škole moraju izraditi svoje kodekse ponašanja
Pogledaj originalni članak

Sve osnovne i srednje škole morat će do početka listopada imati izrađene školske kodekse koji jasno definiraju prava i obveze kako nenastavnog i nastavnog osoblja u obrazovnim ustanovama tako i učenika i njihovih roditelja kad je riječ o nasilju u školama. Do kraja drugog tromjesečja ove godine Hrvatska treba imati ujednačen odnos, time i kazne, za bilo koji oblik nasilja u školama. Navedena propisana pravila dio su novog akcijskog plana prevencije nasilja za sljedeće četiri godine koji se krojio tijekom prošle godine i koji će se danas naći na dnevnom redu Vlade.

PODIJELJENA MIŠLJENJA

Škole o rušenju prvašića: Dogovorili smo se s ocem i to se pokazalo ispravnim

Na adresu 120 zagrebačkih osnovnih škola s redovnim programom poslali smo upit jesu li u prošloj školskoj godini imali ponavljača među prvašićima te ako jesu koji je bio razlog za to. Odgovor smo dobili više od 60 škola, a on uglavnom glasi "u prošloj školskoj godini u našoj školi nismo imali takav slučaj". U samo četiri škole naveli da su imali takve slučajeve u prošle godine, a u jednoj da su imali u prijašnjim godinama

Evidencija obvezna

Novi nužni akcijski plan znači ujedno i obvezu izmjena tjednih radnih obveza učitelja, nastavnika i profesora koji će se morati aktivnije posvetiti prevenciji nasilja u svojim učionicama, i to osmišljavanjem i provođenjem raznih programa i projekata, ali podrazumijeva i izmjene Zakona o prosvjetnoj inspekciji, Zakona o stručnom pedagoškom nadzoru i kvalitetnijoj podršci za učenike koji su žrtve nasilja.

Video - Održan brifing Vrednovanje eksperimentalnog programa Škola za život

 

Izmjena u akcijskom planu jest i uvođenje digitalne evidencije nasilja u školama kako bi se na taj način brže mogla pratiti pojavnost nasilja, ali i brže djelovati u prevenciji – drugim riječima, škole više neće moći izbjegavati dostavu podataka o eventualnom nasilju u tu evidenciju, a sve to bit će potrebno kako bi se na godišnjoj razini pratila provedba i pisala izvješća o pojavnosti nasilja.

Uz ostalo, akcijskim planom predviđeno je i kontinuirano provođenje medijskih kampanja o prevenciji, a škole, kako osnovne tako i srednje, više neće imati luksuz zaboravljanja dostavljanja podataka za spomenutu evidenciju, kao što je to bio slučaj dosad.

Škole će u svojim programima biti dužne uvrstiti i dodatne programe i projekte za prevenciju nasilja, a za takve aktivnosti u proračunu će im biti osiguran dodatni novac – gotovo četiri milijuna kuna.

Pozitivna promjena u akcijskom planu jest i to da je njime obuhvaćen i virtualni oblik nasilja – on je u brojnim zemljama već percipiran i na njemu se radi, a Hrvatska ga još uvijek tretira kao “novi oblik nasilja”. Tako će se pokušati prevenirati širenje laži, narušavanje učenikove privatnosti i kreiranje grupa za poticanje mržnje kojima su učenici izloženi, o čemu i roditelji i nastavnici jako malo znaju ili teško to mogu pratiti.

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Ministrica Divjak na predstavljanju softvera za provjeru autentičnosti radova
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Ministrica Divjak na predstavljanju softvera za provjeru autentičnosti radova
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Ministrica Divjak na predstavljanju softvera za provjeru autentičnosti radova
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Ministrica Divjak na predstavljanju softvera za provjeru autentičnosti radova
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Ministrica Divjak na predstavljanju softvera za provjeru autentičnosti radova
Foto: Goran Stanzl/PIXSELL
Ministrica Divjak na predstavljanju softvera za provjeru autentičnosti radova

U sklopu usavršavanja učitelja, koje se nastavlja u kontekstu kurikularne reforme, očekuje se da će se uvesti edukativni programi o nasilju kako bi što bolje razumjeli sve oblike nasilja uključujući i prevenciju rodno uvjetovanog nasilnog ponašanja. Ravnatelji, profesori i učitelji morat će odrediti i minimalni broj roditeljskih sastanaka koji su posvećeni prevenciji nasilja, a škole moraju biti spremne definirati i organizirati edukativne, preventivne i pomagačke aktivnosti za roditelje.

Tako zahtjevan rad i s učenicima i s roditeljima nagrađivat će se, u planu je pravilnik o nagrađivanju i pravilnik o napredovanju u koje će se implementirati angažman nastavnika.

Učenje empatije

Novim pravilnikom izričiti naglasak stavlja se na poticanje empatije, tolerancije i prihvaćanja različitosti, a Ministarstvo obrazovanja izradit će “pakete” odgojno-obrazovnih alata kojima će se težiti tom cilju. Ti će “paketi” sadržavati preporuke nastavnicima da empatiju, kako doznajemo, mogu primjerice tumačiti emitiranjem filma “Empatija” učenicima, korištenjem digitalnih sadržaja poput “Školskog odreda časti”, ali i prijedlozima da učenike uključe u razne volonterske akcije.

Akcijski plan predviđa i medijsku kampanju koja će se kontinuirano provoditi.

Istraživanje

Iako egzaktni pokazatelji o pojavnosti nasilja u našim školama ne postoje, rezultati istraživanja koje je provela Agencija za odgoj i obrazovanje (2015.-2018.) na uzorku od 3457 roditelja i učenika u 43 osnovne škole pokazuju da u našim školama probleme u ponašanju, među kojima su i različiti oblici nasilničkog ponašanja, manifestira najmanje 13 posto učenika.

Istraživanja iz 2011. godine pokazuju da je 65,8 posto naše djece doživjelo neki oblik psihičke agresije, a 41 posto djece trpjelo je tjelesno kažnjavanje, i to prije svega od svojih roditelja, dok je psihičko zlostavljanje doživjelo 21 posto djece (npr. roditelj je rekao djetetu da bi želio da je mrtvo ili je prijetio djetetu da će ga izbaciti iz kuće ili poslati da živi negdje drugdje).

Pogledajte na vecernji.hr

Komentari 17

MS
Mark Stoltenberg
02:37 06.02.2020.

Sine nema toga kodeksa koji ce dovesti problematicnu djecu u red jer sve dolazi iz kuce i odnosi izmedju roditelja i koliko otac postuje majku. Iz problematicne obitelji dolazi i problematicno dijete sklono nasilju. Treba roditeljima pomoci da se srede odnosi a onda ce se i ponasasanje djeteta dovesti u red, nazalost to je kompleksan problem, koji zahtijeva puno vec angazman drustva i zajednice, a za takve poslove nasa Hr novaca NEMA, nego se sve svodi na nastavnike i profesore da budu nesto sto nisu i nebi trebali ni biti.

Avatar kozorog
kozorog
05:49 06.02.2020.

Opet na učitelje... Što ne bi kažnjavali učenike? Zašto se učenika koji ometa nastavu izbacilo iz razreda, dalo mu neopravdani? Nek ih tako skupi 20 sati, izbaciti ga uz škole, pa se nek sa svojim brižnim roditeljima potrudi naći školu koja će ga prihvatiti. Zašto mi štitimo nasilnike od najmanjih nogu? Satrimo to zlo u začetku! Zaštitimo ogromnu većinu koja je dobra. Nemojmo njih žrtvovati kako bi u statistikama ispali bolji! Škola unatoč nazivu nije odgojna institucija. Odgoj se dobiva doma.

VL
vlatx
23:44 05.02.2020.

I opet brigo moja pređi na drugoga. Čemu nam služi to ministarstvo ako svaka škola mora pisati za sebe pravilnik?! Zar nema nikoga sposobnog u ministarstvu da napiše pravilnik za sve škole? Kakva glupava preventiva, kada već sada u školama imamo 50% "papirnatih" hiperaktivaca? Provjerava li uopće netko iz ministarstva dijagnoze koja djeca donose i zašto se ne uvode jedinstveni centar za procjenu djeteta a ne da svaki doktor napiše papirić i eto u školi djeteta s poteškoćom. Zašto se nigdje trajno ne evidentira da je dijete polazilo nastavu po prilagođenom ili individualnom programu? Zašto se u upisu u srednju školu ta djeca primaju s prednošću naspram zdravih? Danas je zdravo dijete u školi zapostavljeno od svih, jer se učiteljica cijelu sat bavi s djecom koja imaju prilagođen, individualiziran ili neki "drugi" papir po kojemu se ta djeca moraju posebno tretirati i vi sada ovdje pričate o jednakosti školovanja za sve? Svako dijete koje ima neku intelektualnu "poteškoću" treba ići u za to predviđenu školu. Još malo pa ćemo zdravu djecu upisivati u specijalne škole jer će tamo imati normalni tretman naspram sadašnje "normalne" škole prepunih posebnih slučajeva. I vi sebe nazivate ministarstvom obrazovanja i sanjate o nekoj školi za živto!!!