Čak 107 transplantacija organa obavljeno je u hrvatskim transplantacijskim centrima od početka godine do 15. travnja, što je gotovo 60 posto više u usporedbi s istim razdobljem lani!
Revolucija za pacijente
Hrvatska je stoga zadržala prvo mjesto na svijetu po broju transplantacija, raste i broj darivatelja organa, skraćuje se lista čekanja, a u tijeku je i akcija koja će donijeti, slobodno se može reći, revoluciju pacijentima. Naime, analizira se stanje svakog pojedinog bubrežnog bolesnika kako bi što prije dospio na listu za transplantaciju, čime se nastoji izbjeći hemodijaliza! Oboljeli od bolesti bubrega tako će zaobići taj težak postupak i dobiti novi bubreg. Trenutačno je na listi upravo za transplantaciju bubrega 106 pacijenata, dok je prije desetak godina ta brojka bila 1000 i čekalo se dvostruko dulje.
Danas Hrvatska ima najkraće vrijeme čekanja na presađivanje organa pa se bubreg čeka do dvije godine, dok se u Njemačkoj čeka i sedam godina jer je, među ostalim, to primjer zemlje koja ima mali broj darivatelja.
– Naši su timovi spremni i osposobljeni izvesti veći broj transplantacija u jednom danu, što je većini transplantacijskih centara nezamislivo. Imamo vrsne anesteziologe na kojima se ovaj organizacijski model i zasniva, bez kojih bi ova priča bila nemoguća. Uz zahvalu tim timovima, broj transplantacija ovisi o broju donora, a naša javnost podržava darivanje organa. Kad sam počela raditi, naslovi u medijima su bili “Hrvatska na začelju Europe”, 2000. imali smo tri darivatelja na milijun stanovnika.
Danas smo zemlja s najmanjim brojem odbijanja darivanja organa, čak 80 posto obitelji pristaje darovati organe svojih bližih. Ovo je specifična medicina jer je naslonjena upravo na dar dijela sebe i ne može postojati bez toga dara, ako nema solidarnosti pojedinaca, i uz najbolje transplantacijske kirurge na svijetu – opisuje dr. Mirela Bušić, voditeljica Zavoda za transplantaciju, začetke hrvatskog transplantacijskog modela koji je 15 godina kasnije postao svjetski uzor. Upravo je dr. Bušić žena koja stoji iza ove priče o konkretnom uspjehu hrvatske medicine i sustava. Čelni čovjek za transplantacije ostala je neovisno o politici i političkim promjenama, a upravo će transplantacije i administrativno biti izdvojene iz Ministarstva zdravlja.
Ne presađuju samo pluća
– Ministarstvo je tijelo državne uprave i naš organizacijski oblik rada zapravo ne potpada pod Ministarstvo. Taj je prijedlog transplantacijske agencije dobra praksa i unapređivat ćemo dalje kvalitetu u svim segmentima. Jedan od primjera unapređivanja jest rad na transplantacijama pluća, što je jedina transplantacija koju zasad ne radimo u Hrvatskoj, a za koju imamo ugovor s Bečom – najavljuje dr. Bušić, koja je kroz karijeru svjedočila nizu dramatičnih trenutaka, teških, ali i sretnih završetaka. Pisma zahvale darivateljima stižu iz mnogih zemalja, na raznim jezicima, pokazuje nam, no zakon je jasan – obitelji donora ne smiju znati identitet primatelja da se ne bi previše psihički vezale.
Mirela Bušić je došla u Metrkovića u Zagreb kao doktor opće medicine bez i jedne reference kada je Rajko Ostojić postao ministar i sigurno je bez političkog angažmana pogotovo nakon što je usprkos svim prijavama o zlorabi položaja i nestručnosti njenim šefovima Draganu Koroliji i Rajku Ostojiću Ministartsvo pomelo pod tepih praveći se gluhi i slijepi. Čak i državne institucije pužećim korakom rade po tom pitanju, a novinari pišu bez prestanka. Koja bi to kategorija ljudi mogla biti