Nakon dugovječnog Nike Bulića i kratke epizode s Meri Matešić, Glavni ured Hrvatske turističke zajednice preuzima doskorašnji zamjenik ministra turizma Ratomir Ivičić. Prije je vodio i Nacionalni park Brijune i ambiciozni projekt Brijuni rivijera, ali izvan turističkih krugova Istre donedavno je bio relativno nepoznat. Rođeni Umažanin do dolaska u Ministarstvo turizma živio je na relaciji Pula – Zagreb, a sada se s obitelji skrasio u Zagrebu. Ima sina i kćer, a u glavnom gradu ga je lako sresti u šetnji sa psom oko Jarunskog jezera. Politikom se ne bavi, a po uvjerenju je, šali se, radoholičar.
Osim karijere, s turizmom ga vezuje i činjenica da voli putovati. Službeno je tek prije nekoliko dana nastupio na novo radno mjesto, ali u operativi HTZ-a već je mjesecima.
:: Kakvo ste stanje zatekli nakon smjene Meri Matešić?
Ne bih ulazio u to kako je bilo. Od ožujka otprilike polovicu radnog vremena provodim u Glavnom uredu HTZ-a, stekao sam iz prve ruke uvid u dinamiku, intenzitet i kvalitetu isporuke onog što i na čemu Glavni ured HTZ radi. Upoznao sam većinu ljudi, poznajem kako sustav funkcionira, znam što mogu očekivati od pojedinih zaposlenika i oni znaju što mogu očekivati od mene. Vodim politiku otvorenih vrata, spreman sam na dijalog, a od ljudi tražim ozbiljan pristup poslu, kreativnost i izvršavanje postavljenih kratkoročnih i dugoročnih ciljeva. Sad nam valja pripremati Program rada za 2015., Dane hrvatskog turizma u listopadu u Opatiji, dovršiti Strateški marketinški plan hrvatskog turizma (SMPHT) 2014. – 2020., što uključuje i značajan napor na pokretanju cjelovitog rebrendiranja hrvatskog turizma. Fokusirani smo i na realizaciju projekta “Hrvatska 365” i stvaranje informacijskog sustava za prijavu i odjavu turista koji će omogućiti praćenje kretanja turista gotovo u realnom vremenu, s odmakom od najviše 24 sata, što će sustavu turističkih zajednica omogućiti provođenje aktivne marketinške politike, a javnosti pružiti aktualne podatke o kretanju turista. Za sve to nužna je pozitivna i proaktivna radna klima, razumijevanje, kvalitetna interna komunikacija, ali i otvorena i dvosmjerna vanjska komunikacija sa svim javnostima i dionicima.
:: Posljednjih tjedana neki su ljudi koje je vaša prethodnica dovela otišli, hoće li biti još kadrovskih promjena?
Promjene planiram tamo gdje su nužne, no broj zaposlenih ostat će otprilike na istoj razini. Bitno je dobro podijeliti i organizirati posao, a vjerujem da sam već dovoljno upoznao sustav da to mogu optimirati. Cilj je okupiti ekipu profesionalaca, specijalista iz pojedinih područja koji se mogu nositi s izazovima i odgovornostima.
:: Dugogodišnji direktor Niko Bulić, koji tuži HTZ zbog mobbinga u vrijeme M. Matešić, oglušio se na poziv ministra Lorencina da se vrati na posao. Želite li ga vi u svome timu?
Apsolutno, očekujem da se gospodin Bulić vrati na posao te pridonese konstruktivno promjenama koje zahtijevaju nove prilike. Svim mojim prethodnicima iskreno zahvaljujem što su stvaranjem temelja otvorili prostor da nastavim dalje razvijati započeto.
:: Pobijedili ste na natječaju među dvadeset protukandidata nakon što su otpala i neka poznata menadžerska imena. Što vi imate, a njima je nedostajalo?
To biste prije svega trebali pitati Turističko vijeće. Smatram da sam svojim dosadašnjim radom pokazao što mogu, na koji način pristupam poslu, na koji se način odnosim prema suradnicima. Vjerujem da su to prepoznali kao vještine koje bi trebao imati direktor Glavnog ureda, uz životopis koji je relevantan za tu poziciju.
Foto: Žarko Bašić/PIXSELL
:: Na prvom, poništenom natječaju za direktora HTZ-a bili ste na čelu Povjerenstva za izbor. Zlonamjerni kažu da, u najmanju ruku, nije primjereno da prvo poništite natječaj, a na drugi se sami javite. Kako to komentirate?
Povjerenstvo kojem sam bio na čelu nije poništilo natječaj, već Turističko vijeće u kojem sjedi 13 predstavnika turističkog sektora, koji nisu postigli konsenzus o izboru direktora. S obzirom na to da sam se odlučio javiti na drugi natječaj, povukao sam se iz Povjerenstva. Zlih jezika će uvijek biti, vjerujem da ću ih svojim radom opovrgnuti.
:: Produljenje sezone prioritet je na koji trošite gotovo pet milijuna kuna. Koliko će se to isplatiti, odnosno koliko će 22 uključene destinacije već ove godine imati bolju posezonu?
Dodatna promocija 22 odabrane destinacije kreće već za desetak dana. Organizirat će se prezentacije destinacija, odnosno odabranih turističkih proizvoda na inotržištima, dolazit će novinari i agenti na studijska putovanja te će ih se promovirati putem web-stranice. Vjerujem da će rezultata biti već u pilot-projektu, dok se bolji učinci očekuju 2015., a puni učinci za nekoliko godina. To je proces. Najava posezone u ovom je trenutku dobra, a uz ovaj program mogla bi postati i odlična. Važno je da se na inozemnim tržištima gradi drukčija slika Hrvatske, slika u kojoj naša zemlja nije samo zemlja sunca i mora već destinacija različitosti, koja ima i u razdobljima izvan špice sezone što ponuditi gostima. Važno je i vrijedno da konačno razgovaramo o proizvodima koji neće biti samo “mrtvo slovo na papiru” navedeno u Strategiji razvoja turizma. Važno je i to da su se udružile destinacije neovisno o administrativnim granicama te da će zajedno na stranom tržištu, primjerice, nastupati Rijeka i Opatija, Biokovo, cresko-lošinjski arhipelag, Dalmatinska zagora, Zelena rivijera itd. Na kraju, uspjeli smo uvjeriti i privatni i javni sektor da im se isplati ostati otvoreni i do sredine listopada, što u mnogim destinacijama nije bio slučaj. Ne smije se dogoditi da gost dođe pa primjerice ne može pronaći bankomat koji radi 24 sata ili da nema poštu u kojoj bi poslao razglednicu.
:: Strateški marketinški plan 2014. – 2020. kasni, već je mjesecima “u završnici”, a turistička javnost još ni otprilike ne zna sadržaj. Možete li predstaviti glavne smjernice?
SMPHT će inicijalno identificirati nove i konkretne strateške marketinške ciljeve hrvatskog turizma te donijeti, među ostalim, i smjernice za kreiranje novih komunikacijskih konstanti. Tri su ključna cilja novog SMPHT-a, izrada novog brend identiteta i jačanje njegove snage, pokretanje PPS programa “Hrvatska 365” i izrada programa koji će pridonijeti većoj potrošnji gostiju. Prioritetno slijedi postavljanje kreativnog zadatka te raspisivanje javnog natječaja za izradu i odabir odgovarajućeg kreativnog komunikacijskog rješenja te u konačnici plan, ali i proračun njegove troškovne implementacije ili useljavanja u naš svakodnevni život. U budućnosti, Glavni ured će biti više orijentiran na strateške poslove, na nacionalnu promociju i izgradnju brenda “Hrvatska”, dok će sami razvoj turističkih proizvoda biti na regionalnim i lokalnim turističkim zajednicama. One će imati više odgovornosti, ali i više materijalnih sredstava. Također, optimira se i sustav inopredstavništava te ćemo se na direktore predstavništava u budućnosti puno više oslanjati.
:: Koliki je promotivni budžet za iduću godinu i hoće li biti zaokreta u promociji?
Financijski plan utvrđuje Turističko vijeće HTZ-a i podnosi ga Saboru koji ga, uz prethodnu suglasnost Ministarstva turizma, donosi do 31. prosinca tekuće godine. Promotivni budžet za 2015. otprilike je na razini ovogodišnjeg, no bit će zaokreta u promociji za 180 stupnjeva. Promovirat će se destinacije s određenim proizvodima, imat ćemo novi vizualni identitet, uglavnom, mnogo je posla pred nama.
:: Iz oporbe stižu kritike da je aktualna turistička vlast već uništila sezonu 2015. Kako odgovarate na to i možete li procijeniti kakva će biti 2015.?
Na oporbi je uvijek da kritizira, to joj je posao. Čvrsto vjerujem da će 2015. godina biti još jedna u nizu uspješnih godina, u koju ćemo ući s nizom novih projekata, od spomenutih do izmjena seta zakona o turističkim zajednicama i novog vizualnog identiteta našeg turizma.
Zivi bili pa vidjeli