Kairo je autentični drevni afrički megalopolis koji je sa svojih 21,3 milijuna žitelja najveća gradska sredina na Bliskom istoku, drugi najveći afrički grad, ispred njega je samo nigerijski Lagos, te je šesti najveći svjetski grad. Gustoća je stanovništva 3249 na kvadratni kilometar. Procjenjuje se da bi se stanovništvo Kaira u sljedećih nekoliko desetljeća moglo i udvostručiti. Prenapučenost je očit problem koji već odavno postoji, a egipatski predsjednik Abdel Fattah al-Sisi odlučio je taj problem riješiti barem do neke mjere.
Početkom ovog mjeseca odlučeno je da će egipatska vlada već u prosincu početi s preseljenjem svojih ureda u novo administrativno središte smješteno oko 45 kilometara istočno od Kaira.
– Predsjednik Abdel Fattah al-Sisi uputio je vladu da počne s realiziranjem preseljenja u vladin okrug novog administrativnog glavnog grada počevši u prosincu – rekao je glasnogovornik vlade Bassan Radi.
Taj novi egipatski glavni grad zamišljen je kao pametni grad koji može primiti 6,5 milijuna ljudi s ciljem smanjenja prenapučenosti u samom Kairu. Sastavnice nove prijestolnice bit će vladin okrug, poslovni okrug, diplomatski okrug, ali i veliki parkovi. Procjenjuje se da će novi egipatski glavni grad stajati 45 milijardi dolara te je tako najveći od niza megaprojekata koje je Al-Sisi predstavio otkako je postao egipatskim predsjednikom 2014. godine. Nova prijestolnica koja je u izgradnji od 2015. godine površine je 714 kvadratnih kilometara, što otprilike odgovara površini Singapura te je, dakle, dijelom veće inicijative nazvane Egypt Vision 2030.
Ta inicijativa ima ukupno osam glavnih ciljeva koji su u skladu sa smjernicama održivog razvoja Ujedinjenih naroda. Ti su ciljevi prilično općeniti – podizanje kvalitete života, jednakost i inkluzivnost, jako gospodarstvo, znanje i inovacija, održivi okoliš, upravljanje, mir i sigurnost, visoki ugled zemlje. No, kada se pogledaju obrisi tog novog glavnog grada, onda ti opći ciljevi poprimaju jasnije oblike. Interesantno, grad još nema ime, već je oformljen žiri stručnjaka koji će procijeniti prijedloge te odrediti koji je najbolji.
Oblisco Capitale
Ukupno bi novi grad trebao biti sastavljen od 21 rezidencijalnog okruga te 25 namjenskih. Središte grada obilježavat će neboderi među kojima će se posebno isticati Oblisco Capitale koji je osmišljen tako da podsjeća na obelisk te će biti visok jedan kilometar, dakle trebao bi biti najviši na svijetu. Projektirao ga je arhitektonski ured IDIA u Gizi, a taj obelisk bio bi okružen kanalima vode koji bi trebali podsjećati na rijeku Nil. Neboder bi trebao imati 165 katova koji uključuju stanove, hotelske apartmane i jedinice druge namjene različitih veličina. Hoteli, šoping-centri, kina, rekreacijski centri, komercijalna i medicinska središta, sve bi se to nalazilo u novom najvišem svjetskom neboderu.
Kako je najavljeno, Oblisco Capitale bio bi mješavina stila drevnih faraona te Art Decoa. Žaluzine na staklenim površinama automatski bi se zakretale u smjeru kretanja sunca čime bi se smanjio utjecaj dnevne topline. Izgled fasade nebodera podsjećao bi na lotos, cvijet koji je simbol starog Egipta. Očekuje se da će njegova gradnja početi 2024. godine, a dovršen bi trebao biti 2030. Do tada će jedna druga zgrada nositi epitet najviše u Africi. Također u središnjem poslovnom okrugu, ili četvrti, kako vam se već više sviđa, bit će izgrađen Ukupno bi novi grad, udaljen 45 kilometara od Kaira, trebao biti sastavljen od 21 rezidencijalnog okruga te 25 namjenskih. Imat će brojne nebodere, parkove i umjetna jezera, oko 2000 obrazovnih institucija, tehnološki i inovacijski park, 663 bolnice i klinike, nove džamije i crkve.... i Iconic Tower, odnosno Ikonični toranj, visine 385,8 metara.
Nakon Oblisco Capitalea, to će biti druga najviša zgrada u Africi, imat će 80 katova, većinom poslovne namjene, ukupne površine 7,1 milijun kvadratnih kilometara. Na izgradnji Iconic Towera radi pet tisuća, a izvođač je kineska kompanija China State Construction Engineering, koja je s realizacijom počela 2018. godine. I taj bi neboder trebao podsjećati na obelisk i većinom imati staklene površine. Očekuje se kako bi njegova izgradnja trebala biti dovršena vrlo brzo, 13. siječnja sljedeće godine. Čini se kako je to sasvim moguće jer je konstrukcija ljetos doista i kompletirana. Oko ovog nebodera izgradilo bi se još 20 visokih zgrada koje bi tvorile cjeloviti kompleks u tom dijelu grada. Već ove dvije građevine bile bi dovoljne da se grad prozove sajmom taštine egipatskog predsjednika Al-Sisija gdje kritičari ističu kako se taj novac mogao bolje iskoristiti za druge potrebne projekte drugdje u zemlji.
Al-Sisijeva vlada, međutim, ustrajava na argumentu kako stanovništvo Kaira nezadrživo raste te bi moglo do 2050. godine doista doseći 40 milijuna ljudi. S time da cijeli projekt privlači ulagače i stvara nova radna mjesta. Što se same vladine administracije tiče, u novom bi se središtu nalazila predsjednička rezidencija, kabinet, parlament te ministarstva. Spomenute velike parkovne površine uključivat će i najveći park dug čak 35 kilometara kada se dovrši, a već u prvoj fazi imat će 10 km, i to uskoro. Prostor će obuhvaćati i aerodrom, operu i sportski kompleks. Taj novi aerodrom napravljen je na mjestu gdje je bila baza egipatskog ratnog zrakoplovstva Wadi al Jandali. Od 2019. je u probnom periodu pa sada sam Kairo ima dvije zračne luke. Što se tog najvećeg parka tiče, projekt Zelene rijeke, kako je nazvan, pokrenut je siječnja 2019. godine, a stajat će oko 12 milijardi eura. Bit će svakako jedan od najvećih u svijetu, a imat će uređene staze za bicikliste i pješake te niz zasebnih projekata.
Bit će to i svojevrstan biološki rezervat s posebnim navodnjavanjem koje će se koristiti kako bi se u njemu razvile biljke koje se mogu pronaći u različitim dijelovima zemlje. Očekuje se da bi park godišnje moglo posjećivati više od dva milijuna turista koji će koristiti najnovije komunikacijske i prijevozne sustave. Uz sve to novi egipatski glavni grad imat će i umjetna jezera, oko 2000 obrazovnih institucija, tehnološki i inovacijski park, 663 bolnice i klinike, 1250 džamija i crkava, stadion koji prima 90.000 ljudi, ukupan smještajni kapacitet od 40.000 soba, tematski zabavni park četiri puta veće površine od Disneylanda, 90 kvadratnih kilometara farme za solarnu energiju, s Kairom bi ga povezivala i električna željeznica. Sam grad imao bi prometnica ukupne duljine 10.000 km. Da nije pandemije, već bi se cjelokupna vladina administracija koja broji 52.300 djelatnika preselila u novi grad. Glasnogovornik projekta tvrdi da je dovršeno čak 98 posto konstrukcijskih radova.
– Preseljenje administracije označit će novo doba u modernom radu vlade, rekao je Al-Sisi misleći prije svega na korištenje moderne tehnologije u izgradnji novih vladinih ureda. To preseljenje bit će druga promjena središta moći u Egiptu nakon islamskog osvajanja zemlje u 7. stoljeću. Dio tog preseljenja već je i realiziran jer je dio osoblja onamo preseljen već 2019. godine, dakle gotovo na samom početku projekta. Projekt je, čini se, pripremljen dosta temeljito, egipatski su se dužnosnici, primjerice, susreli i s predstavnicima Kazahstana čiji je tadašnji glavni grad Almati 1997. godine zamijenjen Astanom, gradom koji se danas zove Nur-Sultan, po predsjedniku te države Nazarbajevu. Vjerujemo da Al-Sisi neće krenuti istim stopama da nazove novi glavni grad po sebi, što bi, barem u našem jeziku izazvalo određenu kontroverzu. Šalu na stranu, čini se da je novi egipatski glavni grad koji još čeka ime doista temeljito osmišljen.
Crkva za tisuću vjernika
Upravo je pred pravoslavni Božić 2019. godine koji u Egiptu slavi i kršćanska zajednica Kopta Abdel Fattah al-Sisi predstavio najveću crkvu u Egiptu, koja će biti stolna crkva kršćana u toj zemlji. Zajedno s njom i najveću džamiju. Namjera je očito bila poslati poruku tolerancije i mira u toj pretežno muslimanskoj zemlji koja je dio trusnog okruženja Bliskog istoka. Bio je to svakako i politički potez jer koptska zajednica u toj zemlji od 100 milijuna čini 10 posto stanovništva te dugo tvrdi kako je diskriminirana. Mogućnost da Božić slave u novoj, najvećoj crkvi, bila je povijesni trenutak koji izgradnju novog glavnog grada čini možda i prekretnicom za Egipat.
– Ovo je važan trenutak u našoj povijesti. Svi smo jedno i jedno ćemo i ostati – rekao je Al-Sisi misleći na egipatske kršćane i muslimane. Otvaranje crkve pozdravio je čak i tadašnji američki predsjednik Donald Trump.
U Katedralu rođenja stane više od 8000 vjernika dok nova džamija AlFattah al-Aleem može primiti i dvostruko više. Ono što mediji u svijetu ističu novo je sjedište egipatskog ministarstva obrane, Octagon. Ta nova struktura više podsjeća na neku bazu izvanzemaljaca nego na središte obrane neke zemlje. Moguće je da Al-Sisi ovom građevinom želi poslati neku posebnu poruku jer vodeće sile svijeta poput SAD-a, Kine, Rusije imaju osebujna sjedišta svojih ministarstava obrane. A Egipat uz mnogoljudnost ima i jednu od najsnažnijih vojski na Bliskom istoku. Ta je struktura površinom iznimno velika, unikatna oblika, a svakako i potrebna jer je obranu ipak potrebno maknuti iz zagušenog starog Kaira.
Novi Octagon činit će osam vanjskih struktura oblikovanih poput osmerokuta, s još dvije u središtu kojima će se u bliskoj budućnosti vjerojatno dodati i još dvije, barem prema onome što se može vidjeti iz postojećih obrisa postavljenih temelja novog ministarstva. Bit će tu i vanjske strukture u dva prstena. Vanjski oktogoni bit će sjedišta svake od grana vojske, kopnene, mornarice, zrakoplovstva, protuzračne obrane. Razdvajanje struktura na ovakav način,pri čemu je svaka iznutra konstrukcijski organizirana u tri strukture, ima i svoj sigurnosni značaj jer se u slučaju potrebe srce egipatske obrane može lakše obraniti. U svakom će slučaju novo sjedište ministarstva obrane biti jedno od najvećih svoje vrste u svijetu. Dobar dio struktura koje će činiti novi egipatski glavni grad može se vidjeti i na Google Earthu, no ne u svojem punom sjaju jer su tamo snimke iz travnja ove godine. Ali u svakom slučaju isplati se pogledati.
Elita se izdvaja od sirotinje i u Africi.