Obama priznaje nove ukrajinske vlasti, Putin tvrdi da je Janukovič legalni predsjednik. Rusija podržava pravo Krima na referendum i odcjepljenje, a zapad želi jedinstvenu Ukrajinu. Pročitajte argumente i izjave s jedne i druge strane...
Putin: U Ukrajini je izveden državni udar
- Ukrajinski parlament djelomično ima legitimitet, no prijelazni predsjednik nema nikakav legitimitet - kazao je u intervju o ukrajinskoj krizi prije desetak dana ruski predsjednik Vladimir Putin koji se ne slaže sa metodama prosvjednika koji su svrgnuli bivšeg ukrajinskog predsjednika Viktora Janukoviča.
- Protuustavni državni udar i vojno zauzimanje vlasti u Kijevu dovelo je do kaotične situacije u Ukrajini - kazao je Putin koji smatra kako je s pravne strane Viktor Janukovič još uvijek predsjednik Ukrajine "iako više nema nikakvu političku moć". Ruski predsjednik ne priznaje prijelaznu ukrajinsku vladu, a najavljuje i da neće priznati rezultate izbora najavljenih za 25. svibnja, ukoliko se stanje u Ukrajini do tada ne popravi.
"Jedinice za samoobranu zauzele Krim"
- Ukoliko se oni održe u uvjetima terora, naravno da ih nećemo prihvatiti - kazao je tada Putin. Što se tiče optužbe da je napravio invaziju na Krim, Putin tvrdi kako to nije istina, jer vojnici koji su zauzeli ključne položaje na poluotoku nisu imali ruske oznake te su za njega to "jedinice za samoobranu" Krima.
Nakon što je Viktor Janukovič odustao od potpisivanja sporazuma s Europskom unijom, a u Kijevu su počeli proeuropski prosvjedi, Vladimir Putin je s njim 17. prosinca prošle godine pristao pomoći Ukrajini sa 15 milijardi dolara te sa 30 postotnim smanjenjem cijene ruskog plina za Ukrajinu.
Premijer podnio ostavku, uhićeni prosvjednici pušteni
Kako su se sukobi sa prosvjednicima nastavljali na ulicama ukrajinskih gradova, krajem siječnja ostavku je podnio ukrajinski premijer Mikola Azarov, a parlament je ukinuo stroge zakone koji su kršili prava na prosvjede. Donesen je zakon o amnestiji u kojem je obećano da će se odbaciti optužbe protiv uhićenih u sukobima, ukoliko prosvjednici napuste vladine zgrade. Sredinom veljače ukrajinske vlasti su na slobodu pustile svih 234 prosvjednika uhićenih od prosinca, a prosvjednici su napustili zauzete zgrade.
Nakon najžešćih sukoba i smrti najmanje 88 ljudi, oporba i predsjednik Viktor Janukovič, uz posredovanje ruskog izaslanika i ministara vanjskih poslova Njemačke, Poljske i Francuske potpisuju sporazum koji su trebali biti prekinuti sukobi. Janukovič je pristao odreći se predsjedničkog položaja, održati prijevremene izbora i stvoriti vladu nacionalnog jedinstva.
"Državni udar"
- Poduzet ćemo sve korake kako bi se vratio mir u Ukrajini. Inicirat ću prijevremene izbore - obećao je Janukovič nedugo prije potpisivanja sporazuma. Nedugo nakon potpisivanja sporazuma, policije se povukla sa ulica te su prosvjednici bez otpora zauzeli Vladine zgrade i zgrade koje je držala Janukovičeva administracija. Janukovič je u televizijskom obraćanju kazao da je izveden "državni udar" i da je on još uvijek predsjednik Ukrajine, iako je nakon potpisivanja sporazuma otišao iz Kijeva.
Samo par dana nakon što je parlament razvlastio Janukoviča i izabrao novo državno vodstvo, raspisao izbore za 25. svibnja i oslobodio iz zatvora oporbenu čelnicu Juliju Timošenko, naoružane postrojbe bez vojnih oznaka počele su zauzimati ključne zgrade i infrastrukturu na Krimu koji pripada Ukrajini, ali su na njemu više od polovine stanovništva etnički Rusi.
"Bezakonje i teror"
- Namjerava se nastaviti boriti za budućnost Ukrajine, a protiv terora i straha - kazao je na prvoj konferenciji za novinare Janukovič nakon što je napustio Ukrajinu i otišao u Rusiju. - Ovo što se sada događa je bezakonje i teror. Odluke u parlamentu se donose pod prinudom - kazao je tada Janukovič te dodao kako su na vlast došli "neofašisti". Obznanio je da neće sudjelovati na izborima 25. svibnja te ih opisao kao "ilegalne".
- Trenutni razvoj događaja na Krimu je potpuno normalna reakcija na državni udar koji su izveli banditi u Kijevu - rekao je Janukovič i dodao da je ruska vojna intervencija na Krimu "neprihvatljiva" te da želi da Krim ostane dio Ukrajine. 1. ožujka je ruski parlament Vladimiru Putinu odobrio korištenje vojnih snaga u Ukrajini. Putin je u razgovoru američkom predsjedniku Baracku Obami kazao da ima pravo zaštititi svoje interese i ljude koji govore ruski na Krimu.
Krim proglašava nezavisnost prije referenduma
Par dana kasnije Krimski parlament donosi odluku o održavanju referenduma o pripajanju Rusiji 16. ožujka. Rusija je najavila da će podržati odluku stanovnika Krima ukoliko se odluče na odcjepljenje od Ukrajine. Krimski parlament i prije referenduma proglašava nezavisnost od Ukrajine. Tvrde kako je ta odluka u skladu sa međunarodnim pravom posebno se pozivajući na odluku Međunarodnog suda pravde iz 2010. godine koji je odlučio da Kosovo ima pravo na nezavisnost od Srbije. Rusko ministarstvo vanjskih poslova odmah je objavilo da je ta odluka "potpuno legalna" i da će priznati rezultate referenduma.
U svom drugom obraćanju nakon odlaska iz Ukrajine, Viktor Janukovič optužio je SAD da su prekršili svoje zakone kada su novoj vladi dali pomoć od milijarde dolara. - Želim pitati zaštitnike tih mračnih sila sa Zapada: Jeste li slijepi, jeste li zaboravili što je fašizam - upitao je Janukovič i upozorio da vlada po američkim zakonima ne smije davati financijsku pomoć bilo kojoj državi u kojoj je predsjednik svrgnut. - Čim uvjeti dozvole, ja ću se vratiti u Ukrajinu - rekao je Janukovič. Nove vlasti je optužio da žele predati oružje "militantni nacionalističkim organizacijama".
Kriza je stvorena umjetno, Rusija odgovara sankcijama
Ukrajinska energetska kompanija Gazprom je upozorila Kijev da će im ukinuti isporuku plina. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov tvrdi kako je kriza "proizvedena umjetno iz čisto geopolitičkih razloga".
Rusija nije isključila uvođenje "recipročnih", odnosno jednakih, sankcija koje najavljuju SAD i Europska unija. - Nadamo se da će biti samo političke sankcije, a ne široki paket sankcija koji će utjecati na međunarodnu trgovinu - rekao je pomoćnik ruskog ministra za ekonomski razvoj Aleksej Likačev te dodao kako će njihove sankcije "naravno biti jednake".
Obama: Nećemo priznati rezultate referenduma
- Stajat ćemo uz Ukrajinu - kazao je američki predsjednik Barack Obama tijekom posjeta prijelaznog premijera Ukrajine Arsenija Jacenjuka Bijeloj kući. Američki predsjednik je upozorio da će zajedno sa saveznicima sankcionirati Rusiju ako nastavi podržavati referendum o odcjepljenju Krima kojim će se on praktički pripojiti Rusiji.
Tvrdi da je ruska vojna prisutnost na Krimu predstavlja prijetnju ukrajinskom teritorijalnom integritetu i suverenitetu. Washington u potpunosti odbacuje nedjeljni referendum, koji podržava Rusija, o odcjepljenju Krima te smatraju kako se time krši međunarodno pravo.
"Nećemo priznati rezultate referenduma"
- Nećemo priznati rezultate referenduma - jasan je bio Obama koji je s prijelaznim predsjednikom dogovarao dodatnu financijsku pomoć Ukrajini jer je SAD već odobrila "financijsku injekciju" od milijun dolara za tu državu.
- Tijekom krize držali smo se jednog osnovnog principa: ukrajinski narod zaslužuje priliku odrediti svoju budućnost - kazao je prije desetak dana američki predsjednik Obama, u trenutcima kada je Rusija počela zauzimati ključnu infrastrukturu na Krimu. Tada je rekao i da su "duboko zabrinuti izvještajima o vojnim manevrima koje je poduzela Rusija u Ukrajini" i upozorio da ruska vojna intervencija na Krimu neće proći bez posljedica.
- Događaji posljednjih mjeseci podsjetili su nas kako demokracija može biti komplicirana u državama sa dubokim podjelama. No, ukrajinski narod nas je podsjetio da ljudi imaju univerzalno pravo da samo odrede svoju budućnost - kazao je Obama tada u obraćanju javnosti.
Zapad od početka podržavao oporbu
SAD i Europska unija su od početka ukrajinske krize podržavali oporbu koja je putem prosvjeda svrgnula predsjednika Viktora Janukoviča. Sami početak krize bilo je njegovo odustajanje od sporazuma s EU te traženje uspostavljanja prisnijih veza sa Rusijom. Nakon tog poteza počelo je okupljanje proeuropskih prosvjednika na demonstracijama u Kijevu. Nakon što je u jednom od tih prosvjeda i sukoba s policijom u studenom prošle godine uhićeno 35 ljudi, oni su dobili svjetski značaj i vidljivost u zapadnim medijima.
Početkom prosinca proeuropski prosvjednici su okupirali Gradsku vijećnicu u Kijevu, a na Trgu nezavisnosti su podigli svoj "kamp". Prema pisanju BBC-ja na najvećem prosvjedu se okupilo čak 800 tisuća ljudi. Nastupa zatišje do sredine siječnja kada nove nemire izaziva odluka ukrajinskog parlamenta, u kojem većina zastupnika podržava Viktora Janukoviča, da se uvedu vrlo strogi zakoni usmjereni protiv prosvjeda. U novim sukobima, dvoje prosvjednika je ubijeno, a demonstranti počinju sa zauzimanjem vladinih zgrada na zapadu Ukrajine. Zapadni političari sve češće dolaze na Trg nezavisnosti i time daju potporu prosvjednicima i njihovim zahtjevima za rušenje Viktora Janukoviča.
Janukovič poslao snajperiste da pucaju na ljude
Sredinom veljače prosvjednici napuštaju Gradsku vijećnicu u Kijevu, a zauzvrat vlast iz zatvora pušta 234 demonstranata. Dva dana kasnije u novim sukobima sa policijom pogiba najmanje 18 prosvjednika, a stotine su ozlijeđene. Nasilje je počelo kada je parlament "zamrznuo" proceduru promjene ustava kojim bi se ograničile predsjedničke ovlasti. Prosvjednici ponovno zauzimaju zgrade. 20. veljače bio je najkrvaviji dan ukrajinske krize, kada je u 48 sati u sukobima poginulo 88 ljudi. Snimke su pokazivale, kako su mnogi prosvjednici tvrdili, a zapadni političari ponavljali, vladine snajperiste koji su pucali po ljudima.
Ministri vanjskih poslova Europske unije u Bruxellesu dogovaraju uvođenje sankcija režimu Viktora Janukoviča i time vrše pritisak kako bi pristao na sporazum sa oporbom koji su u tim trenucima u Kijevu dogovarali francuski, poljski i njemački ministri vanjskih poslova. U sporazumu koji je potpisan 21. veljače, stajalo je da se mora formirati vlada nacionalnog jedinstva, smanjiti ovlasti predsjednika i do prosinca održati prijevremeni izbori.
Zapad priznao novu prijelaznu vladu
Prosvjednici potom zauzimaju zgrade vlade bez otpora policije, a prozapadna oporba u parlamentu izglasava svrgavanje predsjednika Janukoviča i raspisuje izbore za 25. svibnja. Oporbenu lidericu osuđenju zbog zlouporabe ovlasti Juliju Timošenko puštaju iz zatvora, a Janukovič bježi iz Kijeva, a par dana kasnije odlazi u Rusiju. Zapad priznaje novi prijelaznu ukrajinsku vladu.
Vođe oporbe, koje su cijelo vrijeme podržavale SAD i Europska unija, za novog prijelaznog predsjednika u parlamentu izglasavaju Oleksandra Turčinova, a za premijera Arsenija Jacenjuka. Odlučuju o rasformiranju policijske specijalne jedinice Berkut koja je bila najbrutalnija u gušenju prosvjeda.
Obama Putinu: Vrati vojnike u baze na Krimu
Američki predsjednik Barack Obama ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u telefonskom razgovoru kaže da "vrati trupe u baze" na Krimu. Ukrajinski prijelazni predsjednik Jacenjuk tvrdi kako je Rusija proglasila rat i da je država "na rubu katastrofe", a SAD da Rusija kontrolira Krim.
NATO tvrdi kako Moskva prijeti miru i sigurnosti u Europi te pritišće Rusiju odlukom da će u potpunosti revidirati sve svoje sporazume sa njom. SAD uvodi restrikcije na izdavanje viza Rusima i stanovnicima Krima koji "prijete suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine".
Sankcije Rusiji
Europska unija predlaže 15 milijardi dolara financijske pomoći Ukrajini kroz nekoliko godina preko kredita i obveznica. 8. ožujka SAD i Francuska upozoravaju da će poduzeti "nove mjere" ukoliko Rusija ne povuče svoje snage iz Ukrajine. Ukrajinski premijer Jacenjuk tvrdi kako neće dati niti jednog centimetra ukrajinske zemlje Rusiji.
Sankcije Rusiji nakon referenduma najavljuje i Europska unija, a trebale bi se odnositi na zabranu izdavanja viza i zamrzavanje sredstava osoba i tvrtki za koje se utvrdi da "krše teritorijalni intergritet Ukrajine".
američki predsjednik mora biti fajter,a ne ovako svilen tip kao obama,njemu je izgleda glavni cilj u oba mandata bio gurati prava pedera i lezbi,a okolo se kuha i ameri evidentno gube utjecaj...jedan od gorih izbora amerikanaca,da se razumijemo,ne zato što je crnac...