Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba Luka Korlaet danas gostovao je u studiju Večernjeg lista TV gdje je komentirao najnovije napretke oko procesa obnove, otkaze u Holdingu te ukrajinske izbjeglice koje su stigle u Zagreb. Emisiju je vodila Petra Balija.
Povod intervjua je bila godišnjica potresa, no danas je glavna vijest otkazi u Holdingu. Kako je išao taj proces?
- Ja nisam ni na koji način utjecao na to, to je radio isključivo Holding tj. ljudski resursi uz pomoć voditelja svih podružnica. Sad su iscurila imena, no ukinule su se zapravo pozicije. Na listi je 447 imena, no naglašavam da je to tek početak procesa i otkaz će dobiti 280 zaposlenih. Mislim da je to u najboljoj maniri razgovora sa sindikatima.
Među njima su i voditelji podružnica koji su razočarani jer će im se ponuditi niže rangirani poslovi. Kako to komentirate?
- Mogu razumjeti, ali mislim da tom popisu govori u prilog da je administracija nabujala preko svake mjere. Na dva operativca dolazi jedan administrativac, to je neodrživo. Oko 30 posto osoblja je bilo administrativno. Zbilja mislim da Uprava Holdinga tj. voditeljica ljudskih resursa Subašić Maras to jako pažljivo radi, ulazila je u svaki detalj i ništa ne ide preko noći.
Ima li osnova za tužbu?
- Ja ih ne vidim, ako ih bude, nadam se da će se riješiti.
Prebacimo se na obnovu. Kolika je procijenjena šteta?
- Mogu reći koliko je projekata prijavljeno, u slučaju školskih projekata je prijavljeno milijardu kuna, od kojih 430 milijuna ide na teret Grada. Alokacija sredstava su dvije milijarde iz Fonda solidarnosti. Trenutno smo ugovorili za nekih milijardu, a trenutno smo na nekih 115 milijuna kuna, no ta krivulja sada će naglo krenuti prema gore.
U kojoj su fazi onih 13 najoštećenijih škola?
- Osnovna škola Miroslava Krleže na Kaptolu je gotova, napokon je taj dio grada dobio taj svoj puls koji im je falio. Iduća je osnovna škola Dr. Ivana Merza koja bi trebala biti gotova u svibnju. Učenički dom bi trebao biti gotov u travnju, a većina će ih biti gotova do kraja kalendarske godine, dok će se četiri najkompliciranije se prolongirati na 2023.
Kako stvari stoje kod privatnih objekata?
- Moram ponoviti da Zagreb ima ograničene ingerencije kada su u pitanju privatne zgrade, tu glavnu riječ imaju Ministarstvo te Fond. Prošle je godine alocirano 80 milijuna kuna od Grada, a potrošeno je samo milijun kuna - eto to nam govori o dinamici obnove. Ove godine smo bili optimisti pa smo predvidjeli duplo više, 160 milijuna kuna.
Meni se čini da uskih grla ima nekoliko. Prvo je ministarstvo koje je zaprimilo tisuće zahtjeva za obnovom i tu su oni limitirani kapacitetima, gdje je Grad ponudio pet stručnjaka koji bi pomogao. Drugo usko grlo je Fond koji je potkapacitiran kadrovski, Grad je dao troje svoje stručnjaka, dok je treće usko grlo je Zavod za zaštitu spomenika kulture koje je također potkapacitirano i mi ga pokušavamo ojačati. Lana Križaj je nova pročelnica Zavoda koja ima dobre komunikacijske vještine i ostavila je super dojam. Zaštitari osim što se brinu o zgradama, na njima je i ogroman broj zahtjeva za procesuirati od privatnih zgrada.
Bivša pročelnica Marijana Sironić kazala je da oni imaju oko 400 jako složenih predmeta za riješiti godišnje. Sad je velik broj odluka spušten na Fond za obnovu i mislim da bi sad to trebalo krenuti. Kada se radi o javnom novcu, on podliježe rigoroznim procedurama javne nabave gdje se troši na usluge projektiranja i izvođenja. Prosječno jedna javna nabava traje oko tri mjeseca. Nema nikakvog zastoja, samo treba riješiti sve nevidljive predradnje. Otegotne su i cijene radova koje su ranije bile niske i sad su povišene i to nas brine tako da će se vjerojatno one morati ponovno korigirati. Posao obnove je prtljav i izvođačima je draže raditi novu zgradu nego obnavljati staru zbog nepredvidivih okolnosti.
Hoće li biti dovoljno izvođača?
- Ja se nadam, šaljem i ovim putem poruku izvođačima da se jave jer je ovo plemenita misija i volio bih da se sredstva obrću doma.
Imate li još neku ideju kako ćete ubrzati proces obnove?
- Mi smo podijelili velike novce građanima, dodijeljeno je već 42 milijuna kuna za hitne popravke, a podijelili smo i građevinskog materijala od 6,5 milijuna kuna. Dali smo sve od sebe da facilitiramo obnovu. Meni novi ministar Ivan Paladina ostavlja dobar dojam, nekako je menadžerskog profila i mi smo mu na usluzi, imat ćemo redovite tjedne sastanke. Fondu smo pomogli i u organizaciji gradilišta nekonstrukcijske obnove i tu je došlo 1.000 prijava.
Grad je ponudio i gradske stanove za stradale u potresu.
- Tako je. Useljeno ih je 13 iz hostela Arena, a javili su se i oni građani koji su u kontejnerima. Javilo se 56 obitelji od kojih je 25 njih ispunilo kriterije. Nažalost imamo limitiran broj gradskih stanova pa ne možemo više ponuditi građanima, no to je nešto što u ovom mandatu želimo promijeniti.
Kakva je situacija što se tiče odlaganja građevinskog otpada u Resniku?
- Izglasana je u Skupštini i znam da građani Resnika nisu zadovoljni, no to negdje moralo biti. Gledali smo cijeli Grad Zagreb i ovo je bilo mjesto pogodno za to, 500 je metara udaljeno od prvih kuća, no to je ta ruža vjetrova koja bi mogla odvesti eventualnu prašinu do kuća. Ima još radnji, mora se projektirati i pripremiti, no nadam se da će sve stići do početka obnove.
U Skupštini je prije smrti bivšeg gradonačelnika Bandića prihvaćena i izgradnja kuća u Svetoj Klari za potresom pogođene građane?
- Taj smo projekt stavili na čekanje jer on može biti i bolji, napravljen je pomalo shematski. To će biti Holdingova investicija, fokusiramo se na gradnju pete zgrade u Podbrežju i to će biti najveća zgrada od 225 gradova, a planiramo i izgradnju vrtića i osnove škole.
Smještaj traže i ukrajinske izbjeglice.
- Trenutno je 9.500 Ukrajinaca ušlo u Hrvatsku i Grad je stavio na raspolaganje tri paviljona u Gradu Mladih i tamo smo smjestili prvih 25 izbjeglica gdje tamo mogu ostati koliko žele. Moram pohvaliti sugrađane koji su primili majke i djecu u svoje domove i dobar dio djece je već uključen u školski program. U slučaju velikog vala imamo na čekanju i još jedan paviljon na Velesajmu koji je već priređen za tu svrhu gdje je predviđen smještaj za 800-tinjak građana.
>> VIDEO Dvije godine nakon potresa, 190 građana i dalje živi u hostelu Arena: Svaka nada ih je napustila
Ma da samo pootpuštaju već je to korak naprijed. Ne trebaju ništa ni obnavljati. Ionako je ta obnova sumnjiva sa moralnog i ustavnog stanovišta. Prvo otpuštanja. I tu će se puno uštedjeti.