Novi model obiteljskih mirovina: Najniži iznos je 32,58 eura, a najviši 868,80 eura

Nova je godina donijela niz novosti u mirovinskom sustavu, a među njima je i novi model obiteljskih mirovina. Kako to funkcionira u praksi, objasnila nam je Biljana Tuševski, predstojnica Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Područne službe u Osijeku. Razgovarali smo s njom o zakonskim novinama u mirovinskom sustavu, ali i o radu umirovljenika te o zimus okončanoj višemilijunskoj obnovi zgrade HZMO-a i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u Osijeku.

– Izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osiguranju povećao se mirovinski faktor za izračun obiteljske mirovine pa su tako sve obiteljske mirovine povećane 10 posto od 1. siječnja 2023., po službenoj dužnosti, bez obveze podnošenja zahtjeva. Povećana je i najniža mirovina za tri posto. Omogućeno je i korištenje dijela obiteljske mirovine (skraćeno: DOM) uz starosnu, prijevremenu starosnu i invalidsku mirovinu. Primjerice, nakon navršenih 65 godina života DOM mogu ostvariti bračni i izvanbračni, formalni i neformalni životni partner te razvedeni bračni partneri s dosuđenim pravom na uzdržavanje – pojašnjava predstojnica Tuševski.

Ako umirovljenik prima i inozemnu mirovinu, njezina visina neće se uzimati u obzir pri određivanju iznosa DOM-a. Inače, iznos dijela obiteljske mirovine određuje se u visini od 27 posto od obiteljske mirovine za jednog člana obitelji, a propisan je najniži i najviši iznos. Najniži iznos je 32,58 eura, a najviši 868,80 eura.

– Istaknula bih da nema roka za podnošenje zahtjeva za isplatu dijela obiteljske mirovine, a korisnicima koji podnesu zahtjev do kraja ove godine isplatit će se retroaktivno od 1. siječnja 2023. Time smo izbjegli velike gužve, a korisnici neće biti zakinuti u svojim pravima. Očekuje se otprilike 155 tisuća zahtjeva za DOM na razini Hrvatske. Osječka je služba do 21. ožujka zaprimila 6758 zahtjeva i već smo ih obradili približno polovinu jer se radi i prekovremeno – nastavlja. Iako to nije nešto najnovijeg datuma, stječe se dojam kako još nije šire poznato i da se ženama na staž dodaje šest mjeseci za svako rođeno dijete.

– To je omogućeno izmjenama zakona od 2019. godine. Važno je pojasniti da se to pravo ostvaruje neovisno o tome koliko dijete ima godina u trenutku odlaska majke u mirovinu. Tih šest, dvanaest ili više mjeseci, ovisno o broju djece, može ženama biti vrlo korisno pri određivanju iznosa visine mirovine. No kako bi ostvarile to pravo, moraju imati zadovoljen prvi uvjet za mirovinu, a to je minimalnih 15 godina radnog staža za starosnu mirovinu, a za prijevremenu 33 godine i 3 mjeseca u 2023. godini. Naime, u prijelaznom razdoblju od 2020. do 2029. godine žene ostvaruju pravo na prijevremenu starosnu mirovinu prema povoljnijim uvjetima, s nižom starosnom dobi i kraćim mirovinskim stažem – navodi naša sugovornica. Mirovinsko isplaćuje i doplatak za djecu, a mnogo zahtjeva rješava i osječki HZMO. Kakva je konkretno situacija u Osječko-baranjskoj županiji?

– Institut doplatka za djecu omogućen je kao potpora roditeljima ili osobama kojima je dijete povjereno na čuvanje i odgoj, a pravo na doplatak za djecu stječe se i ostvaruje ovisno o visini ukupnog dohotka članova kućanstva korisnika, odnosno ako ne prelazi 70 posto proračunske osnovice, koja za 2023. godinu iznosi 441,44 eura. Područna služba u Osijeku zaprimila je do sredine ožujka približno 11.000 zahtjeva za doplatak za djecu na području Osječko-baranjske županije. Konkretno, "starih" korisnika je 9849, a stigla su nam još 1052 nova zahtjeva – iznosi ona. Predstojnica Tuševski piše doktorski rad o radu u mirovini u Hrvatskoj. U kojim se djelatnostima umirovljenici najčešće zapošljavaju?

– Zbog pozitivnih gospodarskih kretanja, koje obilježava rast broja osiguranika na mjesečnoj razini, na tržištu rada postoji sve veća potreba za radnicima. Krajem veljače evidentirano je 24.025 korisnika mirovina koji rade do polovice punog radnog vremena i primaju mirovinu. Prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti, najviše zaposlenih umirovljenika bilježi se u djelatnostima trgovina na veliko i na malo, popravka motornih vozila i motocikala, u stručnoj, znanstvenoj i tehničkoj djelatnosti te prerađivačkoj industriji i građevinarstvu. Što se tiče zanimanja, umirovljenici najviše rade kao stručnjaci i znanstvenici, u uslužnim i trgovačkim zanimanjima, kao čelnici tijela i direktori te inženjeri, tehničari i slično. Svakodnevno zaprimamo upite o mogućnostima rada u mirovini jer naši umirovljenici žele što duže ostati u svijetu rada. Upiti su vezani uz razne djelatnosti, a posebice je velik interes za nastavak rada u zdravstvu i turizmu – ističe naša sugovornica.

Nameće se pitanje je li rad u mirovini (uglavnom) pitanje lošeg socijalnog statusa, kako je uostalom i uvriježeno mišljenje.

– Prema strukturi umirovljenika koji rade vidljivo je da su zaposleni oni s višim iznosima mirovina, što govori u prilog tome da su starije osobe svjesne benefita koji rad uz mirovinu donosi njima i zajednici. Osim toga, tehnologija napreduje, a građani su daleko informiraniji o svojim pravima. Tržište rada je otvoreno i mogućnosti su sve veće. No, rekla bih kako nove generacije umirovljenika prakticiraju aktivno starenje, odnosno žele sudjelovati u društvenim i radnim aktivnostima što dulje, u skladu sa svojim željama i mogućnostima. Sve se češće umirovljenici odlučuju na rad i kako bi si više toga priuštili, od putovanja do visoke tehnologije. Srebrna generacija naši su edukatori, riječ je o ljudima s iskustvom i znanjem, koji su itekako dragocjeni i velika su pomoć mladim kolegama. Uvjerili smo se u to i na vlastitom primjeru, jer su umirovljenici u Područnoj službi u Osijeku koji su nastavili raditi vrsni mentori svojim nasljednicima na radnim mjestima – ističe Biljana Tuševski.

Predstojnica osječkog HZMO-a u sustavu je praktički od njegova početka. Upitate li je koje je bilo najteže razdoblje, odgovorit će kako nijedno ne bi tako nazvala, no kao najizazovnije navela je vrijeme neposredno nakon Domovinskog rata.

– Počela sam raditi 1992. godine u Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje i potom prešla u Mirovinski, koji je na istoj adresi. U ovoj se zgradi sve događa – ostvarujemo svoja prava od rođenja, tijekom radnog vijeka i na kraju u mirovini. Ciklus tu počinje i završava. Vrijeme rata samo po sebi bilo je specifično, opasno, bilo nas je malo, ali nijedan građanin nije ostao bez svog prava. Bilo je teško, stizali su nam ranjenici s prve crte bojišnice, s iznimno teškim pričama. Građani koji su ostali bez kuća, doslovno na ulici, pa žene koje su izgubile supruge, djeca koja su ostala bez očeva. S takvim smo se situacijama svakodnevno susretali 90-ih godina prošlog stoljeća. Moj najveći poslovni izazov bio je odlazak u Knin 1995., gdje sam radila na ustroju Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje u tom gradu. Bila je to hrabrost i ludost, jer sam tada bila vrlo mlada, imala sam tek 25 godina – prisjeća se ona. Zgrada HZZO-a i HZMO-a u Osijeku, u Ulici kralja Zvonimira 1, u samom središtu grada, zimus je zasjala u novom ruhu. Okončana je zahtjevna i vrijedna obnova.

– Kada sam 2017. godine imenovana predstojnicom Područne službe HZMO-a u Osijeku, želja mi je bila, ako se za to stvori prilika, obnoviti zgradu HZMO-a i HZZO-a. Zgrada je bila uistinu u lošem stanju, useljena je još 1970-ih, a u vrijeme ratnih zbivanja u Osijeku znatno je oštećena. Parcijalnim popravcima omogućen je rad radnika obaju zavoda, koji nije prestajao ni u trenucima najveće agresije na ovaj grad. Dovoljno je reći da u naše dvije ustanove svakodnevno dolaze teško pokretne osobe, a nije bilo dizala – govori.

Imali su, dodaje, mogućnost korištenja sredstava iz EU fondova. HZMO i HZZO su 2018. prijavili projekt energetske obnove zgrade na natječaj Ministarstva graditeljstva i prostornog uređenja za ostvarivanje prava na bespovratna sredstva Europskog fonda za regionalni razvoj.

– Projekt je uspješno ocijenjen, a procijenjeno je da je ukupno vrijedan 7,6 milijuna kuna bez PDV-a, od čega je Ministarstvo dodijelilo 4,7 milijuna kuna, odnosno 60 posto iznosa. Ostatak su osigurali HZZO i HZMO. Prva je faza obnove uključivala vanjsku energetsku obnovu, pri čemu je uređen krov, a građevinskim preinakama i zatvaranjem neiskorištene terase, na trećem je katu osposobljeno gotovo 100 četvornih metara novog prostora. Zgrada ima šest etaža i ukupno 4700 metara četvornih bruto površine. U drugoj fazi uslijedila je unutarnja obnova zgrade, čiji su radovi iznosili 15,7 milijuna kuna, a opremanje uredskim namještajem dodatnih 2,1 milijun kuna. Obnova je u potpunosti dovršena 1. prosinca protekle godine – rezimira predstojnica.

– Modernom i energetski učinkovitom zgradom s dizalom i maksimalno funkcionalno prilagođenim prostorijama omogućili smo korisnicima pružanje kvalitetnije usluge, a posebno osobama s invaliditetom i slabije pokretnima. Zahvalna sam na velikoj podršci u provedbi projekta Vladi RH, Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Osječko-baranjskoj županiji i Gradu Osijeku. Bila je to sinergija svih institucija. Također, posebno sam zahvalna našim radnicima na strpljenju za vrijeme izvođenja radova i vjerujem da su zadovoljni uvjetima u kojima danas radimo – zaključuje Biljana Tuševski.

VIDEO: Žestoki prosvjedi u Francuskoj: Zbog novog zakona o mirovini vlada je na rubu pada!