U sjeni “borbe” dva politička brda oko toga tko će biti nova čelna osoba Vrhovnog suda ostala je činjenica da čelnog čovjeka od početka godine nema ni najveći sud u zemlji, zagrebački Županijski sud. Prethodni natječaj, koji je bio raspisan prošlo ljeto, poništen je 31. ožujka jer nijedan od šestero kandidata koji su se na njega javili nije dobio dovoljan broj glasova članova DSV-a.
Vršitelj dužnosti
Od siječnja ove godine v. d. predsjednika suda je sudac Vjeran Blažeković i on će tu dužnost obavljati dok se ne izabere novi predsjednik ili predsjednica suda. A kada će to biti, teško je reći, jer u Državnom sudbenom vijeću (DSV) kažu da nemaju zakonski rok u kojem moraju raspisati novi natječaj. No ipak napominju da će ga raspisati u dogledno vrijeme, odnosno tijekom lipnja.
Nakon što se natječaj raspiše, traje mjesec dana, što je rok u kojem kandidati i kandidatkinje šalju svoje prijave. Kada taj novi natječaj bude okončan i kada sve što zakonska procedura zahtijeva bude obavljeno, slijedi razgovor s kandidatima. No kako ide ljeto te sezona godišnjih odmora, ako natječaj i bude u dogledno vrijeme raspisan, teško da će najveći sud u zemlji novu čelnu osobu dobiti prije jeseni. Pod uvjetom, naravno, da ni taj novi natječaj iz nekog razloga ne bude poništen.
Na natječaj koji je bio raspisan prošlo ljeto na koncu se javilo šestero kandidata, no pitanje je hoće li se svi oni javiti i na ponovljeni natječaj. Vjerojatno neki hoće, a neki ne, a tko će odlučiti ponovno proći cijelu proceduru te hoće li među kandidatima biti i nekih novih imena, znat će se nakon što DSV ponovno raspiše natječaj.
Koncem ožujka DSV je mogao birati između šestero kandidata, a to su bili sutkinje Maja Štampar Stipić, Mirela Mijoč i Vlasta Feuš te suci Krešimir Devčić, Tomislav Aralica i dr. sc. Oliver Mittermayer. Suci Devčić i Mittermayer su suci istrage, sutkinja Štampar Stipić sutkinja je kaznenog odjela, dok su sutkinje Feuš i Mijoč te sudac Aralica s građanskog odjela. Sudac Devčić je i dugogodišnji glasnogovornik suda, svojedobno je bio i predsjednik istražnog odjela. Sutkinja Štampar Stipić posljednjih godina sudila je i osudila Ivu Sanadera, Josipa Klemma i Željka Dolačkog. Od početka ove godine, osim u kaznenim predmetima, sudit će i u predmetima ratnih zločina. Sudac Mittermayer dugogodišnji je istražni sudac, a tijekom godina jedno kraće vrijeme bio je i raspravni sudac. Sutkinja Feuš u građanskom je odjelu zagrebačkog Županijskog suda od 2011., dok je sudac Aralica svojedobno bio predsjednik Općinskog suda u Sesvetama. Sutkinja Mijoč bila je svojedobno i predsjednica Općinskog građanskog suda u Zagrebu.
Suđenje za aferu Agrokor
No nitko od njih koncem ožujka nije dobio potrebnu većinu glasova članova DSV-a da bi bio izabran(a), a po pravosudnim kuloarima nakon toga spominjalo se da je to na neki način bila politički uvjetovana odluka, jer je tada politici puno važnije bilo tko će biti izabran za predsjednika Visokog kaznenog suda. Protivno javnim očekivanjima, to nije bio sudac Ivan Turudić, već sudac Željko Horvatović. Je li politika doista imala prste u (ne) izboru čelne osobe zagrebačkog Županijskog suda, sada je manje bitno od činjenice da sud nema predsjednika(cu) već pola godine te da će tako i ostati još neko vrijeme. No bez obzira na to tko bude izabran za tu poziciju, neće imati lak posao.
Zgrada suda jako je oštećena u lanjskim potresima pa je sud dislociran na više lokacija u gradu, a uvjeti rada za suce i zaposlenike suda baš i nisu uvijek najbolji. Epidemija COVID-19 dodatno je otežala održavanje rasprava, pogotovo onih s više optuženika, jer se mora voditi računa i o poštivanju epidemioloških mjera, a dislocirani sud nema dovoljno velikih dvorana da bi mogao zadovoljiti sve procesne i epidemiološke uvjete.
Kada se tome doda da se u dogledno vrijeme očekuje i početak suđenja u nekim velikim postupcima, kao što je suđenje za aferu Agrokor, jasno je da će se razni organizacijski problemi dodatno gomilati te da onoga tko bude izabran za predsjednika(cu) suda čeka težak posao.