U Hrvatskoj je trenutno aktivna najmanje 951 tužba protiv medija i novinara od kojih tužitelji potražuju gotovo 77,4 milijuna kuna, pokazuju rezultati najnovije ankete koju Hrvatsko novinarsko društvo provodi već četvrtu godinu. Zabrinjavajući je to trend koji, istaknuto je, govori o sistemskom maltretiranju novinara i medija.
Kao i prošle godine, najviše tužbi ima Hanza media, koja je nakladnik Jutarnjeg lista, Globusa, Slobodne Dalmacije..., a riječ je o 443 parnice teške u prosjeku 95.000 kuna po tužbi. Odmah za Hanzom je Styria koja, navedeno je, samo za Večernji list i 24 sata ima 196 tužbi čiji odštetni zahtjevi iznose gotovo 20 milijuna kuna. U aktivnim sudskim sporovima visina tužbenih zahtjeva kreće se od nekoliko tisuća kuna do čak više od milijun kuna. Najdulji sudski spor traje čak 32 godine, dakle još iz vremena bivše Jugoslavije, a riječ je o tužbi protiv Večernjeg lista, što je, kako je istaknuto, zastrašujuće.
Od ukupnog broja od 951 tužbe, 928 se odnosi na parnične postupke za naknadu štete zbog povrede časti i ugleda koji se vode protiv nakladnika, njihovih urednika i novinara zbog objavljenih tekstova i priloga. S druge strane, trenutno su aktivna 23 kaznena postupka. Tužitelji su, osim fizičkih osoba nepoznatih široj javnosti, najčešće osobe iz javnog i političkog života, među kojima i političari koji obnašaju vlast, zatim pravne osobe, ali i suci. Samo protiv Hanza medije trenutno je aktivno 26 tužbi koje je podnijelo 18 sudaca na ukupan iznos od 1,722.500 kuna.
Ukupno se tužbama obuhvaćenim HND-ovim istraživanjem za 2022. godinu potražuje najmanje 77,4 milijuna kuna. Da je velikom broju ovih tužbi cilj zastrašivanje medija i poticanje cenzure te autocenzure kod novinara, pokazuju i sami iznosi inicijalnih tužbenih zahtjeva u građanskim postupcima koji su često puno veći od pravomoćno dosuđenih. Ove je godine na HND-ov upit o broju tužbi odgovorilo 26 medija. Ti mediji najčešće imaju osiguranu pravnu pomoć, ali je 65 posto njih odgovorilo da im tužbe otežavaju poslovanje, dok ih se 26 posto jedva ili jako teško nosi s tužbama – tu je najčešće riječ o malim i neprofitnim medijima koje ovakve tužbe dovode na rub propasti.
- I ovogodišnja HND-ova anketa o broju tužbi protiv novinara i medija pokazuje opasan trend rasta tužbi te da u Hrvatskoj sad već postoji kultura maltretiranja i zastrašivanja novinarki i novinara te medija tužbama koje su u današnje vrijeme novi model napada na novinarstvo. Budući da je na anketu odgovorilo 26 medija, s pravom možemo reći kako je stvaran broj puno veći i da prelazi brojku od 1000 tužbi. Posebno zabrinjava činjenica da u podizanju tužbi sudjeluju i visoki državni dužnosnici, lokalni šerifi, pa i sami suci - istaknuo je Hrvoje Zovko, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva.
- Ono što bez ikakve odgode tražimo jest promjena zakonodavstva kako bi se smanjio pritisak tužbi. HND traži i nikad neće odustati od zahtjeva da se dekriminaliziraju sva kaznena djela protiv časti i ugleda, što već godinama predlažemo. Zahtijevamo od Vlade da to hitno učini. Smatramo kako građansko pravo svima koji se smatraju oštećenima omogućava dovoljno prostora da dobiju odgovarajuću satisfakciju - poručio je Zovko.
Službeni pak podaci Ministarstva pravosuđa govore kako je lani protiv novinara pokrenuto novih 380 parničnih predmeta za naknadu štete, a na dan 31. prosinca 2021. ukupno 859 parnica još nije bilo riješeno. Ukupan broj aktivnih kaznenih predmeta u kojima su tuženici novinari na svim sudovima u Hrvatskoj na samom kraju protekle godine bio je 110. Vrlo je zanimljiv pregled ishoda postupaka: tijekom 2019., 2020. i 2021. godine u kaznenim postupcima protiv novinara doneseno je ukupno 39 rješenja kojima je odbačena privatna tužba te 53 rješenje o obustavi postupka. Donesene su dvije odbijajuće presude te 20 oslobađajućih. U samo 11 slučajeva donesena je osuđujuća presuda protiv novinara, iz čega se, kao i lani, može zaključiti da je jako mali broj novinara osuđen za djelo za koje se teretio. No, bez obzira na takvu statistiku, sporovi traju godinama, i za to se vrijeme novinari i mediji psihički i financijski izuzetno iscrpljuju. Manjim medijskim kućama to može značiti i ključ u bravi.
- Ove brojke pokazuju da kao sustav i društvo nismo osvijestili što sloboda medija znači za demokratsko društvo – poručila je odvjetnica Vanja Jurić, članica Stručne skupine Europske komisije za SLAPP-tužbe.
- Naše zakonodavstvo je solidno, suci mogu na toj zakonodavnoj razini donositi pravične odluke u medijskim predmetima. Problem je, pak, primjena zakona. Sudovi, posebice nižestupanjski, pogrešno primjenjuju zakonske odredbe. Vraćamo se na to da je edukacija ključna – upozorila je odvjetnica Jurić. Inače, niti na jednom pravnom fakultetu u Hrvatskoj ne postoji medijsko pravo kao obavezan predmet.
Prema lanjskoj HND-ovoj anketi na koju je odgovorilo 23 medija, u Hrvatskoj su u veljači 2021. godine bila aktivna 924 sudska spora. Ovako veliki broj tužbi protiv novinara i medija iz godine u godinu, ističu u HND-u, prilično zabrinjava. Moglo bi se reći da među ovim tužbama ima i SLAPP-a, ili u prijevodu strateških tužbi usmjerenih protiv javne participacije, a kojima je cilj cenzurirati, zastrašiti i ušutkati kritičare opterećujući ih sudskim postupcima, ozbiljnom i opasnom mehanizmu koji ugrožava slobodu medija. SLAPP tužbe u velikom se broju podižu protiv istraživačkih novinara pa imamo apsurdnu situaciju da ponajbolji novinari medijskih redakcija provode dane i dane na sudu, umjesto da rade svoj posao. Samim time su moćnici koji podižu takve neutemeljene tužbe uspjeli u svome naumu.
- Hrvatska je najgora zemlja u Europi kada je riječ o SLAPP-u – upozorio je Zovko.
Ministarstvo kulture i medija lani je osnovalo radnu skupinu koja se bavi problemom SLAPP-a, čime je potvrdilo problem na koji HND već godinama upozorava. Unatoč tome, u Hrvatskoj i dalje ne postoji službena definicija SLAPP-a, niti sudovi takve tužbe posebno izdvajaju i klasificiraju. Zanimljivo je i kako se sudskim postupcima u pravilu ne provode vještačenja duševnih boli, što otvara mogućnosti zlouporabama.
- Ovo što se radi jest čista manipulacija duševnim bolima. Zašto nitko ne tuži za kunu? - zapitao se Zovko.
951 je malo, trebalo bi biti 10 x i više, koliko zagađuju