Upravo je papa Benedikt XVI., tada još kao prefekt Kongregacije za nauk vjere, dok je papa Ivan Pavao II. 2005. godine ležao teško bolestan, na pitanje može li papa dati ostavku, rekao: Da, naravno da može. Manje od osam godina nakon toga, Benedikt XVI. prvi je papa koji je taj potez zaista i učinio, a to je u skladu s kanonskim pravom, koje u članku 332. kaže da papa može dati ostavku ne može li više fizički obavljati svoju dužnost.
>> Papa Benedikt XVI. povlači se: Odlazim zbog dobrobiti Crkve!
Aktivan od 2. koncila
Dr. Mile Babić, profesor na Franjevačkom teološkom fakultetu u Sarajevu, ističe kako je to, zapravo, prva prava ostavka na mjesto pape, jer se jedini dosad zabilježeni slučaj dogodio u vrijeme svađe unutar Crkve, kad su bila dvojica papa, pa je ostavka riješila taj raskol.
– To je jako pozitivna vijest, papa kaže da je ispitao svoju savjest pred Bogom i odlučio da ne može obavljati svoju dužnost i po tome će ostati zapamćen.
Benedikt XVI. bio je jedan od sudionika 2. vatikanskog koncila, u to vrijeme među najnaprednijim svećenicima, u posljednje vrijeme skrenuo je prema desnijim stavovima, ali tim potezom svojim primjerom pokazuje kako valja djelovati, jer dobrovoljno se odrekao vlasti. Ne zaboravimo da je papa i poglavar države Vatikan – kaže dr. Babić.
Na pitanje može li se nakon toga očekivati da bude i drugih novosti u Crkvi, Babić kaže da to ovisi o tome tko će biti izabran za novog poglavara Katoličke crkve. Papa Ratzinger svojedobno je, kad je tek postao svećenikom, bio prijatelj s njemačkim teologom Hansom Küngom, koji je došao u sukob s Crkvom zbog dogme o nepogrešivosti pape, a kasnije je Ratzinger sudjelovao u ocjeni Küngova djelovanja. Nameće se i pitanje hoće li papa kad se povuče u mirovinu biti i dalje nepogrešiv, na što dr. Babić kaže kako dogma o nezabludivosti pape ne znači da je on nepogrešiv u svem svom djelovanju, nego samo kad službeno govori o stvarima morala i vjere.
'Sede vacante’
– Papa Benedikt XVI. nedavno je napisao knjigu o Isusu i pozivao je da se knjiga kritizira, tu nema nepogrešivosti – kaže naš sugovornik.
Katolička crkva od 28. veljače u 20 sati više neće imati čelnog čovjeka, nastupa razdoblje “praznog stolca” – “sede vacante”, a od 1. ožujka počinje procedura izbora novog pape. A papa Benedikt XVI. svoje će umirovljeničke dane provoditi u rimskom samostanu Majke Crkve, Mater Ecclesiae, koji se upravo obnavlja. Dok čeka da obnova bude gotova, papa će boraviti u papinskom ljetovalištu u Castel Gandolfu. Samostan Majke Crkve obnavlja se od prošle godine, u njemu su do početka obnove 2012. godine bile klauzurne časne sestre od Pohođenja. Kad obnova bude dovršena, papa koji napušta to mjesto moći će se tamo posvetiti molitvi i svom radu na nauku vjere. Samostan Majke Crkve nalazi se uz zidove koji štite baziliku Svetog Petra, dao ih je sagraditi papa Lav IV. za svog pontifikata u 9. stoljeću kako bi bazilika bila zaštićena od napada Saracena.
– Datum početka konklave još ne znamo, ali, naravno, neće biti potrebno da prođe devet dana zbog žalosti, kao što je potrebno nakon smrti pape. U ožujku ćemo imati novog papu – rekao je Federico Lombardi, šef ureda za tisak Svete Stolice. Hoće li u mjesec dana konklava uspjeti pustiti bijeli dim i objaviti “Habemus papam”, “Imamo papu”, kako to najavljuje vatikanski glasnogovornik? Sudeći po dosadašnjim izborima, to je vrlo vjerojatno, jer traju nekoliko dana, u prošlom stoljeću najdulja konklava bila je 1922. godine, trajala je pet dana, a 1939. i 1978. godine dva dana. Kardinal Ratzinger izabran je na konklavi koja je počela 18. travnja, a on je izabran 19. travnja 2005. godine. Papinski pontifikat i simbolički završava uništavanjem prstena ribara i papinskog pečata uoči početka konklave, čime se ujedno sprečavaju falsifikati. Ako izabrani kardinal, koji ne smije imati više od 80 godina, prihvaća dužnost, odmah postaje papa, objavljuje koje je ime izabrao i pojavljuje se pred vjernicima dajući svoj tradicionalni blagoslov gradu i svijetu, “urbi et orbi”.
bas sam se nasikira..