Novi poredak: Mogu li se prosvjedi iz Slovenije preliti i u Hrvatsku?

U Ljubljani znaju što će se dogoditi na dan kad završava mayanski kalendar, 21. prosinca 2012. godine, za taj dan u glavnom gradu Dežele sprema se finale prosvjeda koji su zapalili Sloveniju.

Promatrači izvan Slovenije uvjereni su da se buna digla zbog mjera štednje koje je nametnula desna koalicijska vlada Janeza Janše, ali te mjere još nisu provedene, tek su u proceduri! Kao da je prosvjede izazvala već sama najava novih mjera štednje u državi u kojoj se živjelo puno bolje nego u Hrvatskoj, s plaćama dva i tri puta većim nego ovdje. Prosvjede i dižu oni koji još imaju što izgubiti, kažu sociolozi, ali često se prosvjedima pridruže i oni, kojih je u Hrvatskoj sve više, koji više nemaju gotovo ništa. U Mariboru su se digli jer je gradonačelnik Franc Kangler, s deset korupcijskih afera na vratu, odlučio ostvariti pravi projekt "velikog brata", kamerama utjerati kaznu od svakoga tko iole prekorači brzinu.

Trpimo svašta

U Zagrebu smo, pak, dosad otrpjeli svašta, tako i kartu za tramvaj koja stoji 15 kuna, pa radnik s tri tisuće kuna plaće treba svaki dan raditi dva sata za prijevoz... Unatoč tome, a i brojnim pričama o skupocjenim nadstrešnicama i zamjenama zemljišta, gradonačelnik Milan Bandić preuzeo je vodstvo u anketama. Mate Kapović, docent s Filozofskog fakulteta u Zagrebu poznat po akcijama protiv Europske unije, kaže kako ipak nije točno da su Hrvati pasivniji od drugih naroda, što se, kaže, pokazalo i pri tzv. fejsbuk-prosvjedima u ožujku 2011. godine.

– Prosvjedi su svakako mogući, pitanje je samo što može biti okidač za pokretanje – kaže Kapović.

– Lani se prosvjedovalo širom Hrvatske mjesec dana, prosvjedi su bili brojni i vrlo slični onima u Europi i širom svijeta, ideološki vrlo heterogeni – kaže. Slično je sada i u Sloveniji, traže se ostavke, ali, upozorio ih je analitičar Vlado Miheljak u Delu, nemaju neku grupu, odbor koji bi ih vodio i sve može završiti besciljnim lutanjem po gradovima, onako kako su završili i fejsbuk-prosvjedi u Hrvatskoj. Doduše, u proljeće 2011. godine bila je drugačija situacija, godina je bila izborna i nije bilo previše zagrijanih za rušenje vlade Jadranke Kosor, koja je ionako bila na odlasku. Za SDP-ovu vladu, pak, prosvjedi u prvoj polovici mandata mogli bi biti puno teži, a i oporba bi mogla iskoristiti nezadovoljstvo naroda uoči lokalnih izbora u svibnju. Hoće li to zaista učiniti HDZ, koji ima tradiciju rušenja vlasti po ulicama, sjetimo se 2001. godine i optužnica protiv hrvatskih generala koje je upravo HDZ-ova vlast ubrzo i bez problema izručivala?

Nisu se oporavili

Možda, iako se ta stranka još nije oporavila od Sanaderove vlasti, od procesa koji svakog dana pokazuju nove detalje i razmjere nezakonitosti i teško bi bila uvjerljiva u prosvjedima. No, i u Sloveniji i drugdje po Europi, bit je narodnih buna u želji da se stvori novi društveni poredak umjesto ovoga koji je, slažu se mnogi analitičari, otišao pomalo ukrivo, sa sve bogatijim bogatašima i sa zaigranom financijskom industrijom čiji rizik pada na sve. Odnosno, u želji da država unese malo više reda u tu igru koja se slomila na najugroženijima. "Ovdje sam jer mislim da treba uspostaviti novi red u društvu", kažu prosvjednici u Sloveniji. Upravo tu i leži mogućnost da se svjetskim prosvjednicima pridruže i oni u Hrvatskoj, koja se tek nedavno priključila tom poretku.

Splitski sociolog Zoran Malenica kaže da hrvatska Vlada dobiva malo pretjerane negativne ocjene jer se neki uspjesi ne uzimaju u obzir. – Ako se broj nezaposlenih bude zaista povećavao kako se to sad pesimistično najavljuje, moglo bi biti demonstracija, vjerojatno ipak bez nasilja kakvo gledamo u Sloveniji – kaže Malenica.

Slovenska policija kaže da su nasilnici njima već otprije poznati, uglavnom po nasilničkim aktima.

>>VIDEO U Mariboru suzavac, ozlijeđeni policajci i 60 uhićenih