Porez na prihode od kamata na štednju bit će jedna od mjera pomoći lokalnim jedinicama. Tako je istaknuo potpredsjednik Vlade Branko Grčić te napomenuo da uz to općinama, gradovima i županijama koje će novom poreznom politikom izgubiti dio novca na raspolaganju stoji i fond za izravnanje. Dan ranije ministar financija i premijer pojasnili su da će novi porez pokrpati proračunsku rupu nastalu snižavanjem poreza na dohodak. U svakom slučaju, Vlada procjenjuje da će joj porez na prihode ostvarene kamatama na štednju donijeti oko 400 milijuna kuna.
Prema najsvježijim podacima Hrvatske narodne banke, na oročenim depozitima građana u srpnju je bilo 144,2 milijarde kuna. Ako su istraživanja o procjeni broja štediša točna, onda je riječ o novcu koji je uštedjelo oko 800 tisuća građana.
– Za svakih 100 kuna prihoda od kamate na štednju platit će se 12 kuna, bez ikakvih iznimaka – poručio je Grčić. Tvrtke također imaju oročene depozite i na njima oko 80 milijardi kuna, ali one nisu obveznici tog poreza. Naime, pravnim osobama odnosno tvrtkama se prihodi od kamata uračunavaju kao financijski prihodi i ulaze u osnovicu obračuna poreza na dobit. Porezna stopa je poznata i iznosit će 12 posto, a Grčić napominje da je to najniža stopa poreza u Europi, što je “dogovoreno s Europskom komisijom”. Porezne stope u EU i u našem okruženju iznose od 10 do 35 posto. Agregirana bilanca hrvatskih banaka pokazuje i da se štednja konstantno povećava. U godinu dana građani su akumulirali više od sedam milijardi kuna štednje i povećali je na 181 milijardu kuna mjeri li se ukupan novac položen na depozite, štedne i oročene depozite. Porez će se plaćati isključivo na zaradu od štednje, a porezna stopa, prema procjenama stručnjaka, neće destimulirati štediše.
>> 'Prihodi od PDV-a bili su dobri, nije sve tako crno'
>> Za svakih 100 kn prihoda od kamata na štednju plaćat će se 12 kn
Počelo je, počelo! Samo nemojte se čuditi "genijalci" kad štediše počnu izvlačiti sredstva iz banaka.