Kada je prije godinu dana i hrvatski premijer došao iz redova HDZ-a, svi su očekivali da će dvije najvažnije političke figure – predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović i on već i po svjetonazorskoj bliskosti i pripadnosti istoj političkoj opciji – politički upravljati Hrvatskom u punoj suglasnosti. Počelo je lijepo, no ubrzo su počela iskrenja, koja su, eto, nakon godine dana već izrazita. Zadnji primjer njihova političkog neslaganja jest odnos prema Agrokoru, odnosno svrsi i opstojnosti saborskog istražnog povjerenstva za Agrokor. Kojemu Plenković očito ne vidi budućnosti, dok predsjednica opetovano izjavljuje kako je ono potrebno.
Što se zamjera
Nesklada, pa čak i “sabotaže”, kako se pisalo po medijima, predsjedničina puta Vladimiru Putinu u Rusiju, bilo je i prije. Plenković i predsjednica primjetno su se dugo dogovarali oko smjene većine istaknutih diplomatskih kadrova, a koordiniranje neke zajedničke vanjske politike zemlje nekoliko je puta došlo u pitanje.
Ona je pokrenula inicijativu Tri mora (Baltik – Jadran – Crno more), potencirala povezivanje i prema novom američkom predsjedniku Trumpu, Plenković se bavio i zastupanjima Ukrajine, gdje je u dva navrata naišao na javni i oštri otpor Rusije.
Međusobnog živciranja bilo je i na unutrašnjopolitičkoj sceni, primjerice kada je predsjednica dala potporu kurikularnoj reformi a la Boris Jokić, te se pojavila i kao štićenica stavova nove ministrice Blaženke Divjak. Plenkovićev HDZ predsjednici je bio zamjerio i onaj trenutak kada se on, nakon izbacivanja mostovaca iz Vlade, mučio sa sastavljanjem nove Vlade i trudio se na sve načine izbjegnuti nove prijevremene parlamentarne izbore – dok je ona pozvala političare na razgovore, kao da će biti izbori.
U HDZ-u gotovo da više i nema sugovornika koji bi tvrdio da odnosi predsjednice i premijera nisu narušeni. I nakon požara u Dalmaciji i afektivne ostavke ministra Krstičevića pojedini sugovornici iz vrha HDZ-a bili su prilično tvrdog stava prema predsjednici, pa je tadašnja poruka bila da će razmisliti hoće li ona biti opet njihov kandidat za Pantovčak, jer da ne može voditi kampanju preko leđa HDZ-a i Vlade. Potom je premijer pokušavao ublažiti dojam konflikta. Kada je riječ o tome da Grabar-Kitarović zastupa stav da bi povjerenstvo o Agrokoru trebalo nastaviti s radom, naši sugovornici smatraju da predsjednica ne želi na sebe preuzeti percepciju koju javnost ima o Vladi, da HDZ zataškava informacije o Agrokoru.
– Osim toga, ona time zahvaća šire biračko tijelo od HDZ-ova, a ono joj je nužno u utrci za drugi mandat – smatra naš sugovornik. On drži da bi i politika Vlade trebala ići u smjeru da se forma prilagodi sadržaju, pa i da se izmijeni Zakon o istražnim povjerenstvima, kako bi povjerenstvo moglo istraživati okolnosti nastanka Agrokora. I neki naši drugi sugovornici iz Predsjedništva HDZ-a smatraju da je suludo što HDZ inzistira na gašenju povjerenstva. – U javnosti prevladava stav da HDZ u slučaju Agrokor nešto krije, a zakon nije uklesan u kamen da se ne bi mogao mijenjati. Stalno smo u defenzivi i to bi nas moglo koštati – komentirao je taj sugovornik.
– Između Andreja i Kolinde, istina, nema kemije, no ima strateškog interesa za boljom komunikacijom, kaže pak jedan od istaknutih političara, bliskih i “jednoj i drugoj strani”. Bitno je da, po njemu, ni Plenković ni Grabar-Kitarović nisu prešli Rubikon, između njih se nije zbilo ništa kardinalno lošega.
Ne vidi boljeg kandidata
Predsjednica i premijer morat će poraditi na boljoj komunikaciji jer su potrebni jedno drugome i bit će im lakše ostvarivati vlastite političke ciljeve, kao i državne interese, proradi li bolja komunikacija. Jasno je da, odluči li se ići u utrku za drugi mandat, predsjednica treba punu potporu HDZ-a, premda joj ona nije i dostatna, nego po glasove mora i prema centru. Plenković je već bio izjavio kako je njemu ona logičan izbor i da “ne vidi boljeg kandidata”. Sukob predsjednice i premijera štetio bi i državnim interesima, pa i poziciji HDZ-a. Premda Rubikon još nije prijeđen, nastavak međusobnih “iritacija” između Grabar-Kitarović i Plenkovića svakim bi novim konfliktom mogao završiti takvim prijelazom. – Poradit će oni na komunikaciji, ne trebaju se voljeti niti ljubiti, već poštovati i uvažavati, a poveznica je njihov, hladni, zajednički interes, objašnjava ovu pragmatiku i matematiku naš sugovornik.
Ne izmisljajte. Kakav rat.Nece vam proci te vase price.