Vlada će na sjednici donijeti Nacionalni plan reformi i plan konvergencije, a temelji na tri cilja: jačanju konkurentnosti, povećanju zapošljivosti i konsolidaciji javnih financija. Da je dokument spreman te da sadrži 12 reformskih ciljeva razrađenih kroz 51 mjeru, najavio je premijer Andrej Plenković.
– Politička stabilnost zemlje temeljna je poruka koju želimo poslati javnosti, posebno kao odmak od turbulentne 2016. godine. Za postizanje veće konkurentnosti ključna je upravo ta pretpostavka, kao i za otvaranje novih radnih mjesta, veći rast i razvoj gospodarstva – poruka je Plenkovića.
Ušteđeno 1,5 milijardi
Hrvatska, kao i ostale članice EU, do kraja mjeseca moraju poslati Nacionalni plan reformi u Bruxelles. Kao najkonkretnija mjera zazvučao je cilj da se broj i ukupan iznos parafiskalnih nameta do 2020. godine smanji 20 posto. S rezanjem nameta nastavit će se već ove godine, a samo je lani smanjenjem parafiskalnih nameta gospodarstvu ušteđeno oko 1,5 milijardi kuna. Pomoć gospodarstvu trebalo bi biti i spajanje inspekcijskih službi. Premijer je obećao da će se spajanje pokrenuti kako poduzetnicima ne bi dolazilo pet različitih inspekcijskih službi u provjeru poslovanja, ali i kako bi država imala kvalitetniji mehanizam za kontrolu nepravilnosti u sustavu. Važan dio plana jest i iskorištavanje kapaciteta državne imovine u kontekstu jačanja gospodarstva.
– Ne možemo se oteti dojmu da propuštamo koristiti državnu imovinu, ali to ćemo nakon 25 godina riješiti – poručio je premijer Plenković. Najavio je i reforme pravosuđa, javne uprave te obrazovanja pri čemu je istaknuo da bi se novi sustav obrazovanja trebao primijeniti već od iduće školske godine, točnije u godini 2018./2019. Među strukturnim reformama ostaje nužnost promjena u sustavu zdravstva te mirovinskom sustavu.
Plaća prema učinku
Jedna od reformi koje bi trebala pojačati profesionalizaciju javne uprave te njezinu učinkovitost trebala bi biti i promjena sustava vrednovanja javnih službenika, a u sklopu toga bi se mijenjao i način određivanja plaća zaposlenika države. U budućnosti plaća ne bi ovisila samo u koeficijentu određenom za radno mjesto, već bi se više oslanjala na učinak zaposlenika poput broja riješenih predmeta, odnosno na kvalitetu odrađenih zadataka.