Hrvatska je postala, ili je možda točnije reći, ostala velik uvoznik radne snage iako je daleko od toga da maksimalno koristi domaće ljudske resurse. Trenutačno je na burzi bez posla oko 125 tisuća nezaposlenih, ali osim službeno nezaposlenih zemlja ima i nekoliko puta više neaktivnih građana, osoba koje iz niza razloga ne traže posao.
Stručnjaci tu skupinu građana često nazivaju obeshrabrenima jer su dugo bez posla i s vremenom su izgubili nadu da će ga naći. Većinu mjera aktivne politike zapošljavanja europske države usmjeravaju prema njima.
Put kojim mora ići i RH
Prema Eurostatu, 2020. godine u Europskoj je uniji bilo zaposleno šest od deset osoba u dobi od 55 do 64 godine.
U Hrvatskoj je taj udio među nižima te je iznosio 45 posto. Kad bismo došli samo do prosjeka EU, bilo bi dodatnih stotinjak tisuća zaposlenih više. Usporedbe radi, Njemačka, Estonija, Danska i Nizozemska imaju više od 70 posto zaposlenih starijih od 55 godina.
Prosječna razina zaposlenosti mlađih ljudi u EU u dobi od 20 do 54 godine, iznosila je gotovo osam od deset (76%). I kod nas je stanje sa zaposlenošću te, uvjetno rečeno, mlađe populacije relativno povoljno jer radno je aktivno tri četvrtine osoba te dobi, što je nešto slabije od prosjeka EU.
Hrvatska se jedino radnim angažmanom visokoobrazovnih donekle može uspoređivati s ekonomski jačim zemljama. U mlađoj dobnoj skupini kod nas je zaposleno 85 od 100 visokoobrazovanih osoba, a u starijoj oko 70.
Zaposlenost mladih sa srednjom školom pada na 76 posto, a starijih na 45 posto. S nižom razinom obrazovanja, u mlađoj dobnoj skupini zaposlena je tek svaka druga osoba, dok je kod starijih slabije obrazovanih osoba taj udio samo 27 posto. U Njemačkoj je, primjerice, udio zaposlenih u starijoj slabije obrazovanoj populaciji dvostruko veći.
Posljednja dva desetljeća tržište rada Europske unije obilježeno je stalnim rastom zaposlenosti ljudi u dobi od 55 do 64 godine, a tim će putem morati ići i Hrvatska zbog niza demografskih i ekonomskih razloga. Trend zapošljavanja starijih nije poremetila ni pandemija COVID-19 jer je stopa zaposlenosti osoba u dobi od 55 do 64 godine manje fluktuirala u 2020. godini nego za mlađe ljude.
Prije petnaest godina, u EU su bile zaposlene četiri od 10 osoba u dobi od 55 do 64 godine, a sada ih je zaposleno šest.
Generacijski jaz
U svim državama članicama EU u 2020. godini stopa zaposlenosti osoba mlađe dobi bila je veća nego kod osoba u dobi od 54 do 64 godine, ali generacijski jaz dosta je varirao: od manje od 10 postotnih poena u Estoniji, Danskoj i Švedskoj na više od 30 postotnih poena na Malti, Sloveniji i Luksemburgu.
Najviše stope zaposlenosti za osobe u dobi od 55 do 64 godine zabilježene su u Švedskoj (77,6%), Estoniji (72,0%) te Njemačkoj i Danskoj 71 posto. Najslabiju zaposlenost za starije ljude imali su Luksemburg, Rumunjska, Hrvatska i Grčka.
Izvor podataka je Anketa o radnoj snazi koja, međutim, među zaposlene ne vodi samo osobe u radnom odnosu već i sve koji obavljaju neki posao za novac ili plaćanje u naturi.
VIDEO Ahmetović: Grmoja manipulira slučajem iz 2013., a Hekma je pedofil i idiot
Stare nitko neće zapošljavati. U javnim i državnim službama svi natječaji do zadnjeg su namještenim, a u realnom sektoru ne možeš se zaposliti s 55+ jer si im preskup i ne mogu manipulirati s tobom kao s balavcem koji je došao s faksa i sretan je što je uopće dobio posao.