Stopa inflacije u eurozoni zadržala se u kolovozu na 5,3 posto, a Hrvatska se ponovo svrstala uz bok Slovačkoj s najsnažnijim rastom cijena, znatno iznad prosjeka, pokazale su u četvrtak prve procjene Eurostata. U kolovozu je godišnja stopa inflacije u eurozoni, mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HICP), iznosila 5,3 posto, zadržavši se na srpanjskoj razini, izračunali su statističari.
Na mjesečnoj razini cijene su u kolovozu porasle za 0,6 posto, nakon što su u srpnju pale za 0,1 posto. Cijene energije bile su u kolovozu niže za 3,3 posto nego u istom prošlogodišnjem mjesecu, nakon 6,1-postotnog pada u srpnju.
VEZANI ČLANCI:
Svježa hrana poskupjela je za 7,8 posto, nešto blaže nego u srpnju. Neznatno je usporio rast cijena usluga, s 5,6 na 5,5 posto. Kad se isključe cijene hrane i energije, inflacija je u eurozoni u kolovozu 6,2 posto i bila je niža za 0,4 postotna boda nego u srpnju. Niža stopa temeljne inflacije odražava blaže poskupljenje industrijskih proizvoda i usluga.
Mjesečna usporedba pokazuje promjenu trenda u kretanju cijena energije koje su u kolovozu poskočile za 3,2 posto u odnosu na srpanj kada su se bile smanjile za 0,2 posto.
Slovačka je i u kolovozu bilježila najsnažniji rast potrošačkih cijena na godišnjoj razini, za 9,6 posto. Slijedi Hrvatska sa stopom inflacije u kolovozu, mjerenom HICP-om, od 8,5 posto. U srpnju iznosila je osam posto.
Indeks potrošačkih cijena Državnog zavoda za statistiku (DZS) pokazuje pak da su u kolovozu porasle za 7,8 posto u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec.
Baltičke zemlje mjesecima su bilježile najviše stope inflacije, ali rast cijena u međuvremenu je usporio pa se tako Litva, zemlja u skupini s najvišoj stopom inflacije, od 6,4 posto u kolovozu, izjednačila s Njemačkom. U Austriji poskupljenja su bila veća, dosegnuvši 7,6 posto. Najblaži rast cijena bilježile su Belgija i Španjolska, od po 2,4 posto. Slijedi Cipar s tri posto.
Inflacija je prvenstveno definirana količinom novca u opticaju . Kamate tu nisu bitne, kamate služe samo da zamaskiraju pravu stvar i da odvuku pažnju. Tri su faktora koji kreiraju novac iz ničega: a) centralne banke - kreiranjem rezervi iz ničega (10%) b) privatne komercijalne banke - kreiranjem novog kredita iz ničega (komercijalne banke moraju imati blagoslav centralne banke u obliku poštivanje regulacije) (40%) c) države - deficitom proračuna iz ničega (što veći deficit i slabija robna razmjena - slabija valuta) (50%) Kreiranje novca samo po sebi nije loše, čak je i poželjno, ako se novac plasira u razvijanje proizvodnje. Kreiranje novca je nepoželjno i loše po inflaciju, ako se koristi za financiranje potrošnje. Trenutno imamo namjernu kreiranu inflaciju , jer se tijekom covid krize, novac djelio šakom i kapom svim potrebnim i nepotrebnim , zatim dalje , jer se sada namjerno kreira svjetski rat i financira dotični, zatim dalje jer se sada daje novac za razvoj zelenih tehnologija odabranima, a istovremeno se blokira i ne financira razvoj fosilnih goriva , jer je eto tobože loše za planetu. Inflacija je potrebna jer paraziti ne žele otpisati dugove već nam se žele krvi napiti i uzeti nam resurse (energiju i zemlju). To što su godinama posuđivali državama uz negativnu kamatu ispada da je bio dobar poslovan plan, jer eto imamo kontroliranu vladu i ništa nam ne mogu. Ali što mi tu možemo, narodu je dobro, najbolje da se svatko pobrine za sebe kako zna i umije