Novi udar na selo – za legalizaciju i najmanje farme 20.000 kuna

Nemamo ništa protiv legalizacije bespravno sagrađenih apartmana i stambenih prostora, no po Zakonu o postupanju s nezakonito sagrađenim zgradama, po kojemu su se i oni provukli, hrvatsko je selo još daleko i od europskih fondova i od Europe, kažu u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori, ogorčeni na troškove legalizacije bespravno sagrađenih farmi. Ono što su druge zemlje prije ulaska u EU provodile čitavo desetljeće, hrvatski seljaci moraju napraviti u godinu i pol. No, za razliku od slovenskih seljaka koje je legalizacija stajala nekoliko tisuća kuna, a poljske apsolutno ništa, hrvatski bi seljaci svoju bespravnu gradnju mogli platiti od 20.000 pa i do nekoliko stotina tisuća kuna, ovisno o veličini farme i drugih farmskih objekata koje valja legalizirati. Dapače, ima li više nelegaliziranih objekata na jednoj čestici, a obično su tu još i kuće i pušnice, i njih se mora ozakoniti, pa troškovi još rastu, pri čemu se gotovo nitko od mjerodavnih ne želi odreći svog dijela kolača.

"Seljaci opet prevareni"

Predsjednik HPK Darko Grivičić tvrdi da su mu u društvu arhitekata rekli kako se nisu školovali uzalud da bi bagatelizirali svoj rad, a kad je riječ o komunalnim doprinosima, u nekim su općinama i više nego papreni. Jedinice lokalne samouprave cjenike komunalnih usluga navodno bi trebale istaknuti do 15. listopada, dok se za vodne naknade čeka mig Pankretićeva ministarstva koje će ih zauzdati. I dok mnogi kalkuliraju što i kako – 30 do 50% seljaka ne želi ni čuti za legalizaciju svojih objekata - očekuje se da će najveći interes za legalizaciju oko 135.000 bespravno sagrađenih poljoprivrednih objekata uslijediti iduće godine, kad je, žele li potpore EU, i posljednji rok za predaju dokumentacije za legalizaciju. A ona će ih po novom zakonu koštati basnoslovnih 6 do 8 milijardi kuna, kojih selo nema, izračunao je ovih dana osječko-baranjski dožupan i član glavnog odbora HDSSB-a Željko Kraljević, ističući kako je samo u njegovoj županiji 20.000 bespravno sagrađenih poljoprivrednih objekata.

– Seljaci su još jednom izmanipulirani i prevareni - tvrdi i Stjepan Kunovec, predsjednik Udruge poljoprivrednih proizvođača središnje Hrvatske. Još za lanjskih prosvjeda seljaci su tražili besplatnu i hitnu legalizaciju poljoprivrednih objekata.

Ništa nije besplatno

Ove godine konačno je stiglo i obećanje potpredsjednika Vlade i ministra poljoprivrede Petra Čobankovića kako će legalizacija farmi do 30 krava biti besplatna (platile bi samo potrebne biljege), dok bi veće farme platile kunu po prostornom metru. No, na kraju, čini se, ni "najbesplatnija" Čobankovićeva varijanta, koja podrazumijeva farmu od dvjestotinjak kvadrata, neće stajati manje od 20.000 kuna, dok bi prema kalkulacijama koje je napravila Osječko-baranjska županija legalizacija farmi između 500 i 700 kvadrata (sa stotinjak krava) u prosjeku stajala 55.620 do 101.145 kuna, ovisno o izgrađenosti projekta, iskorištenosti, kao i o tome je li u skladu s prostornim planom i nalazi li se unutar ili izvan građevinskog područja, u vrijednom ili zaštićenom području i slično. Pritom valja napomenuti da samo komunalni doprinosi od područja od posebne državne skrbi do najatraktivnijeg, mogu varirati od 3150 do 141.750 kuna, pa bi legalizacija farme od 700 kvadrata mogla koštati i vrtoglavih 221.260 kuna.

– Nema besplatnog, kako je ishitreno i nepromišljeno tvrdio Čobanković. Za legalizaciju poljoprivrednog objekta treba izraditi geodetski elaborat, snimiti objekt, izraditi nacrt..., što znači da nijedan stručnjak neće izaći na teren i dati mišljenje o projektu koji je diskutabilan zabadava – kaže Kunovec, uvjeren da bi legalizacija farmi na kraju mogla stajati koliko i bespravni apartmani i vikendice.