Novi državni tajnik Svete Stolice, nadbiskup Pietro Parolin nije nikakvo iznenađenje u vatikanskoj kuriji, a njegov dolazak svjedočanstvo je višeslojne obnove među svećenstvom koja je počela s dolaskom pape Franje. Njegovim imenovanjem završilo je i razdoblje najmoćnijeg čovjeka Vatikana, kardinala Tarcisija Bertonea za kojeg se čak smatralo da ima snažniji utjecaj na pojedine procese nego pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI., kojemu je bio prvi suradnik na mjestu državnog tajnika Svete Stolice. Novi državni tajnik Svete Stolice još je po nečemu poseban – prvi je put na tu funkciju imenovan netko tko nije kardinal.
Živio papina načela
Državni tajnik predsjeda tajništvom, jednom od najstarijih i najznačajnijih dikasterija vatikanske kurije. Uskoro će Pietro Parolin biti izabran u kardinalski zbor, tijelo koje bira novoga papu. On je čovjek koji je u dosadašnjem radu čvrsto živio na načelima pape Franje te svjedoči o jednome novom licu Crkve kojoj je potrebna nova unutarnja obnova. Po dostupnim podacima papa u njega ima iznimno povjerenje, a svoje je svjetonazore najbolje pokazao kada je njegovo imenovanje, o kojem se dulje špekuliralo, potvrđeno. Tada je rekao da je "nezasluženo" došao na poziciju, što nije bio izraz neposluha ili odbojnosti, nego poniznosti. Očekivanja od novog državnog tajnika iznimno su velika jer, kao što se na izvjestan način događa preobražaj Crkve kad je riječ o poniznosti, tako je i kad je riječ o približavanju malome čovjeku te življenju Crkve sa svim iskušenjima i problemima s kojima se pojedinac i društvo nalaze. Njegove su ovlasti iznimno široke, a pozicija državnog tajnika Svete stolice ojačana je promjenama 1968. i 1973. pa on obavlja gotovo sve političke i diplomatske funkcije Svete Stolice i Države Grada Vatikana. Najvažniji su Odjel općih poslova koji podrazumijeva svakodnevnu službu, ovisno o zahtjevima Svetoga Oca, te odnosi s ostalim odjelima rimske kurije. On sudjeluje u pripremi svih dokumenata koje priprema Sveti Otac, uređuje zadaće i aktivnosti predstavnika Svete Stolice, pogotovo kad je riječ o lokalnim crkvama. Drugi dio njegova posla vezan je za odnose s drugim državama, diplomatske odnose, donošenje konkordata i drugih sličnih ugovora. Parolin ima dovoljno iskustva i u diplomaciji (bio je u nekoliko misija, a iz jedne se takve upravo vraća u Vatikan) i u radu državnog tajništva. Na svim mjestima gdje je radio – od Nigerije, Meksika i Vatikana do Venezuele u kojoj je bio nuncij – pokazao je odlično razumijevanje, a njegov rad donio je opipljive plodove. Kratka crtica iz biografije novoga državnog tajnika, svećenika iz malenoga mjesta Schiavonea pokraj Vicenze govori da je jedno vrijeme bio podtajnik u državnom tajništvu za odnose s državama, odnosno radio je u ministarstvu vanjskih poslova Svete Stolice. Na toj je funkciji dobro upoznao stanje u zemljama s kojima Vatikan ima manje ili više razvijene odnose. Obavljajući tu službu, novoimenovani "vatikanski premijer" s posebnom je pozornošću pratio i rad aktualnog apostolskog nuncija u Hrvatskoj, nadbiskupa Alessandra D'Errica koji u to vrijeme bio papinski izaslanik u BiH.
Nigdje nije primjenjiv
Nadbiskup Parolin, tada već apostolski nuncij u Venezueli i blizak prijatelj nuncija D'Errica, u predavanju koje je održao na Papinskom sveučilištu svetog Tome Akvinskog u Rimu u svibnju 2009. preciznim je i odmjerenim riječima posvjedočio o poznavanju prilika u društvu i pritisaka na Crkvu u komunizmu na prostoru bivše Jugoslavije, ali i o značenju sklapanja temeljnog ugovora dviju država, Svete Stolice i BiH. Po njemu bi taj ugovor trebao biti uvod u oporavak višestoljetnog suživota i snošljivosti nakon godina razornog rata u BiH. – Ova promjena političke situacije, zakona i svakodnevne prakse s jedne strane dopušta primjenu principa i pravila demokracije i doprinosi izgradnji društvene sloge, a s druge uvelike koristi procesu europske integracije BiH. Ovo je velika aspiracija BiH koja je po povijesno uvijek pripadala Europi, kao što je rekao državni tajnik, kardinal Tarcisio Bertone na razmjeni ratifikacijskih instrumenata temeljnog ugovora Svete Stolice i BiH – ocijenio je Pietro Parolin. U tom kontekstu temeljni ugovor između dviju država dobiva posebnu važnost. – On je ne samo važan nego ima i povijesno značenje; nije samo dodatan znak posebne brige Svete Stolice za lokalnu katoličku zajednicu, toliko iskušavanu u svojoj nedavnoj povijesti, nego pokazuje da vlasti u BiH žele krenuti novim putom prema demokratskim načelima koja su priznata na međunarodnoj razini. Taj ugovor potvrđuje da one namjeravaju dati pravu važnost načelu vjerske slobode da bi se tako došlo do toliko željene i potrebne društvene sloge u zemlji – kaže novoimenovani državni tajnik Svete Stolice. Kao što BiH ima specifičan Daytonski sporazum, koji kao model nije primjenljiv nigdje drugdje u svijetu, a ovu je zemlju nakon zaustavljanja rata doveo u potpunu paralizu, tako je model međudržavnoga ugovora Svete Stolice već tada nuncij Parolin, a danas državni tajnik Svete Stolice, predstavio kao idealan model uređenja odnosa između Svete Stolice i drugih zemalja u svijetu koje su višenacionalne i višekonfesionalne. Predstavljeni model inaugurirao je tadašnji papinski izaslanik – nadbiskup D'Errico. Povratak nadbiskupa Pietra Parolina u Vatikan bit će iznimno važan i za lokalne crkve u Hrvatskoj i BiH i za Hrvate katolike iz BiH čiji je položaj najranjiviji u odnosu na druga dva konstitutivna naroda. S obzirom na iznimno živu i dobru komunikaciju s aktualnim papinskim nuncijem u Hrvatskoj, državno tajništvo Svete Stolice imat će neprijeporno točne dijagnoze cjelokupnog stanja u Crkvi i u državi pa se može očekivati i nastavak snažne potpore hrvatskome društvu i katoličkoj zajednici.
>>Bertone je bio pravi državni premijer