Dragovoljac Domovinskog rata koji je devedesetih stao pred transportere JNA, odvjetnik dr.sc. Šime Savić, ustrajanjem na poštivanju zakonske procedure mogao bi dovesti do novog zapleta oko izbora predsjednika Vrhovnog suda. Još i prije odluke Ustavnog suda u Večernjem listu smo isticali da se mišljenja o kandidatima ne traže samo radi predsjednika Republike, pa bi se ona činila suvišnima ako je predsjednik i bez njih zauzeo stav o kandidatima, već i radi Hrvatskog sabora, ali i javnosti te samih kandidata. O tomu je na općenit način, nevezano za aktualni spor, nedavno govorio i predsjednik Ustavnog suda dr. sc. Miroslav Šeparović upozorivši na važnost načela jednakosti kandidata te na to da oni mogu tražiti zaštitu Ustavnog suda pa se u slučaju nepoštovanja procedure propisane Ustavom i zakonom, izbor predsjednika VS-a može i poništiti.
Predsjednik nije monarh
Protekli tjedan mediji su iz neimenovanog izvora dobili nacrt odluke Ustavnog suda o ocjeni ustavnosti članka 44.a Zakona o sudovima, koja će biti objavljena kad osam sudaca napiše podupiruća i suprotstavljena mišljenja, a imaju rok do četvrtka. Iz obrazloženja tog nacrta izričito proizlazi da Ured predsjednika države prema Zakonu o sudovima uvijek mora tražiti mišljenje Opće sjednice VS-a i nadležnog saborskog odbora o kandidatima, pa tek kad ih dobije može odlučiti, ali mora i obrazložiti zašto nikoga ne predlaže. Dakle, predsjednik Republike nije monarh koji puku ne mora objašnjavati svoju odluku i koji u izboru nije ničim ograničen. Ne nalazimo da je bilo razloga da je u tom dijelu odluka Ustavnog suda za koju je glasovalo devet od 13 ustavnih sudaca izmijenjena.
Prema tom nacrtu odluke, predsjednik je ograničen na izbor među osobama koje su na javni poziv DSV-a dostavile valjanu, pravodobnu i potpunu prijavu, sa životopisom i programom rada. A nadležni saborski odbor i Opća sjednica VS-a imaju “važnu ulogu” i njihovu relevantnost “nikome ne pripada pravo minorizirati ili negirati (...) pa i pored okolnosti da prethodna mišljenja tih tijela nemaju pravnoobvezujuću snagu”. Jer, u konačnici ni predsjednikovo mišljenje izraženo kroz prijedlog kandidata nema pravnoobvezujuću snagu, već isključivo mišljenje potrebne većine zastupnika.
Ustavni sud je, baveći se 2009. tzv. aktima vladanja, iznio stajališta primjenjiva i na aktualni slučaj. Akti o izboru predsjednika Vrhovnog suda i sudaca Ustavnog suda su “političke naravi”, ali ujedno i “pravno vezani akti” jer kandidati moraju ispuniti “Ustavom i/ili zakonom propisane uvjete”, poziva se Ustavni sud na svoje stajalište iz 2009. godine. I, zaključuje kako takvi akti izbora ili imenovanja “podliježu ustavnosudskoj kontroli ne samo sa stajališta ustavnosti i zakonitosti postupka i načina njihova donošenja već i u dijelu koji odgovara na pitanje: ispunjava li kandidat Ustavom i/ili zakonom propisane uvjete za obnašanje dotične državne odnosno pravosudne dužnosti”.
Svrha javnog poziva je postizanje javne “vidljivosti” procesa izbora predsjednika VS-a, koja do zakonskih izmjena 2018. nije postojala. Stoga je i tadašnji SDP-ov zastupnik i bivši ministar pravosuđa, danas Milanovićev predstojnik Ureda predsjednika dr. sc. Orsat Miljenić tada bio oduševljen upravo tim dopunama zakona zbog kojih je pohvalio HDZ i ministra Dražena Bošnjakovića.
Svi kandidati jednako “vidljivi“
Javni poziv omogućuje da su svi kandidati jednako “vidljivi” najširoj javnosti, uključujući njihove životopise, stručne i profesionalne reference te njihovo viđenje stanja i mogućnosti, odnosno planova unapređenja hrvatskog pravosuđa”. I potom slijedi ključna rečenica iz nacrta Ustavnog suda: “Nadalje, institut javnog poziva podrazumijeva da svi kandidati koji se tom pozivu odazovu prihvaćaju tu vidljivost i izražavaju spremnost da njihovi životopisi, poznavanje materije i osobna stajališta o nizu pitanja budu, svi jednako, izloženi sudu cjelokupne javnosti, a zatim podvrgnuti evaluaciji nadležnog saborskog odbora, Opće sjednice Vrhovnog suda, predsjednika Republike te, konačno, zastupnika u Hrvatskom saboru”. Na taj se način postiže svrha ustavnih jamstava o jednakosti svih pred zakonom, o pravu pod jednakim uvjetima sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne službe, i o jednakoj dostupnosti svakog mjesta i dužnosti. Načelo jednakosti kandidata za dužnost predsjednika Vrhovnog suda osobito je važno, ističe se, jer Vrhovni sud ima ustavnu zadaću “osiguravati jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni”.
Na upit bi li DSV mogao inzistirati zbog zakona i, doduše još neobjavljene odluke Ustavnog suda, da Ured predsjednika zatraži sporna mišljenja o Sessi i Saviću te predsjednik obrazloži zašto nikoga ne predlaže, predsjednik DSV-a Darko Milković odgovorio nam je: “Sva pitanja će se raspraviti u srijedu na sjednici DSV-a.” Moguće je i da će DSV pričekati objavu odluke Ustavnog suda, iako je predsjedniku stalo da se javni oglas žurno objavi.
VIDEO Milanović o izboru predsjednika Vrhovnog suda
Zoka je skresao sljedovanje Pupiju i ekipi kao zagrebački Hrvat porijeklom iz Dalmacije kako je rekao. A vi Hadezeovci? Osim što znate gramzivo jamiti samo znate još i mudro šutjeti dok u tišini grabite.