– Ljudi su dramatično povećali povjerenje u novine, a smanjili povjerenje u Crkvu, Sabor i Vladu. Ako ćemo to povezivati s borbom protiv korupcije, onda Vlada koja ističe da je omogućila borbu protiv korupcije, od toga ne profitira u smislu povjerenja. Ali tisak koji piše o tome i pravosuđe koje to izravno radi profitirali su od te borbe – zaključio je dr. Duško Sekulić, profesor sociologije s Pravnog fakulteta u Zagrebu i suautor analize istraživanja o percepciji korupcije i njenom utjecaju na povjerenje u institucije koje je provedeno u Hrvatskoj od 2004. do 2010. godine.
Nepovjerenje Vladi
Dok su novine na ljestvici institucija po stupnju povjerenja 2004. zauzimale tek 10. mjesto (ispred su bili TV, Vlada, EU i Sabor), prošle se godine sve bitno promijenilo pa je povjerenje u njih poraslo 23 posto, a u Vladu i Sabor palo je više od 16 i 18 posto. Stvar je, objašnjava dr. Sekulić, u tome što su novine razotkrivale korupciju i pisale o njoj.
– Poraslo je povjerenje u medije jer građani honoriraju to što su novinari i mediji prvi iznosili korupcijske afere i zato što su u mnogome zaslužni za pravosudni tretman najvećih državnih skandala. Na žalost, istražni organi i pravosuđe počeli su ozbiljnije proganjati korupciju tek u posljednjih godinu i pol-dvije – kazao je Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva.Duka je pritom istaknuo da su i prije različiti mediji objavljivali afere, ali one nisu dobile nastavak u pravosudnom području.
Razotkrili afere
– Sada su napokon građani dobili potvrdu da su novinari i mediji bili najčešće u pravu kad su izvještavali o nekažnjenoj korupciji –zaključio je Duka. Spomenimo da je Večernji, primjerice, prvi vrlo iscrpno i sustavno istraživao aferu Podravka te da je slučaj grupe menadžera koji su uz pomoć političkog pokroviteljstva pokušali preuzeti kompaniju njenim sredstvima poslije dobio epilog kroz tijela kaznenog progona. Isto je bilo i s otkrićem da je bivši čelnik INA-e Tomislav Dragičević lažno prijavio prebivalište i utajio porez. Najprije je to objavio Večernji list pa su se slučaja prihvatili istražitelji. Sustavno smo otkrivali lopovluk u HAC-u, a u slučajevima kao što je, primjerice, da je Neven Jurica karticom veleposlanstva plaćao avionske karte Sanaderovim kćerima, obitelji predsjednika Sabora Luke Bebića i drugima, ili da je iz crnog fonda plaćen blindirani BMW u kojem se vozio Ivo Sanader, istražili smo i otkrivali dijelove koji su istražiteljima “promicali”.
Porast povjerenja u medije koji je prije nekoliko dana prezentirao dr. Sekulić potvrđuju i rezultati istraživanja javnog mnijenja u zemljama EU i kandidatkinjama. Podaci prikupljeni u kasnu jesen 2010. godine svjedoče da je u samo godinu dana povjerenje u novine u Hrvatskoj poraslo čak 5 posto (bilo je 30, sada je 35 posto, a u EU novinama vjeruje 42 posto građana). Nešto je poraslo povjerenje u radio, televizije bilježe bitan rast, a internetu vjeruje 35 posto građana, koliko i godinu prije.
– Građani više ne žele biti ovce i budale, oni traže istinu od svih institucija, a tako i od medija. Održivu budućnost medija vidim u višoj kvaliteti. Te više kvalitete neće biti ako se ne iznosi cijela istina, pa i bez obzira na to kakve interese možda imali neki medijski vlasnici – zaključio je Duka.
pa smisao novinarstva i jest istraživačko novinarstvo, a ne žuti tisak, tipa ove minutaže o prosvjedima. gospodo draga, ako ste pravi stručnjaci, otkrijte tko zapravo stoji iza tih prosvjeda? tko ih je stvarno organizirao i platio? koji su mu pravi ciljevi? gospodo novinari, mi nismo budale pa da povjerujemo da je pernar pokrenuo išta!