Novo bojište globalnih sila: Zbog čega se vodi ključni geopolitički sukob u svijetu

Pravih ratova među globalnim silama danas nema. Neki misle da je glavni geopolitički sukob onaj za cjepivo. Drugi bi rukom pokazali na naftu. No, sve uvjerljiviji odgovor govori da se pravi sukob zahuktao oko – informacija. Medijska sfera i društvene mreže postali su bojište globalnih sila. Naime, prošlog je tjedna Ujedinjeno Kraljevstvo zabranilo rad kineskoj državnoj televiziji CGTN zbog njezinih veza s kineskom Komunističkom partijom. London isto tako redovito kažnjava ruski RT (bivši Russia Today) te Peking i Moskvu optužuje da kanale koriste kao propagandne mašine. Nasuprot tome, Rusija i Kina pak govore: “A koja je razlika između naših kanala i BBC-ja?” te provode akcije protiv britanskih i drugih stranih medija u svojim zemljama. Istodobno je u drukčijem kontekstu, ali s istom namjerom, ukrajinska vlada zabranila rad proruskim televizijskim kanalima. Vijesti, informacije i stavovi sve se više promatraju kao oruđa vanjske politike.

Uhićenje novinarke u Kini

UK je prošlog četvrtka ukinuo licenciju za emitiranje kineskom CGTN-u zato što vlasnici te dozvole, prema britanskom zakonu, moraju imati uredničku kontrolu nad programom. Tvrtka koja je dobila licencu u UK pod kontrolom je kineske Komunističke partije, pokazala je istraga britanskih vlasti te sama stranka ima direktan utjecaj na sadržaj. Nevladina organizacija koja je prijavila CGTN kineskim vlastima navela je da je televizija ključ partijske “planirane ekspanzije meke moći i utjecaja u Europi”.

Neki su u Kini pozvali vlasti da uzvrate, i protjeraju novinare britanskog servisa BBC-ja iz zemlje. BBC se općenito u svijetu smatra jednim od najuglednijih medija, ali neki u Pekingu misle da nema prave razlike između kineske i britanske televizije koju također financira vlada. Kinesko je ministarstvo vanjskih poslova osudilo potez Londona te je “rezerviralo pravo na daljnje akcije”. Dodalo je i na svojoj internetskoj stranici da BBC širi “lažne vijesti” o kršenju ljudskih prava u Kini. Kineski građani internetskoj stranici BBC-ja ne mogu pristupiti od 2014. godine. I hrvatski građani spomenute RT, CGTN te BBC mogu gledati preko nekih telekom operatera.

Peking već ima povijest protjerivanja novinara. Prije godinu dana naredio je odlazak iz zemlje nizu novinara najuglednijih američkih novina poput New York Timesa i Wall Street Journala. Taj je postupak došao kao odgovor na američku etiketu CGTN-a kao projekta komunističke države čime joj je ograničio broj zaposlenika na tlu SAD-a.

Jučer su kineske vlasti uhitile i australsku novinarku Cheng Lei, koja je bila jedna od najpoznatijih voditeljica CGTN-a, pod optužbom da je davala podatke stranoj državi. Time se zahuktao i sukob između Australije i Kine.

Britanci su još 2012. zabranili emitiranje iranske televizije Press TV, a u informacijskom ratu često se spominje i slučaj ruske televizije RT, koju je francuski predsjednik Emmanuel Macron tijekom konferencije za novinare, koju je 2017. održavao s ruskim liderom Vladimirom Putinom, nazvao “propagandom”. Ta se oznaka često vezuje za tu televiziju, a britanski su je regulatori kaznili više puta zbog kršenja osnovnih novinarskih postulata. Zauzvrat je Moskva pokrenula istragu krši li BBC ruske zakone.

Kijev: To je propaganda

Plasiranje kontroliranih informacija Kremlju je jedan od prioriteta, a najnovija je kampanja ‘sukoba’ pokrenuta između Kijeva i Moskve. Ukrajina je prošlog tjedna zabranila emitiranje tri proruska televizijska kanala. Predsjednik Volodimir Zelenskij rekao je da Kijev podržava slobodu govora, ali ne i “propagandu financiranu od strane agresorske države”. Ukrajinske vlasti pritom ističu da te televizije skrivaju svoje vlasništvo koje je zapravo povezano s moćnim proruskim političarima i tajkunima. Kijev i Moskva imaju povijest cenzuriranja nepoćudnog sadržaja te eksplicitnih zabrana knjiga i filmova na svom teritoriju.

Informativni rat već se odavno zahuktao na društvenim mrežama. Dio američkog establišmenta optužuje Moskvu da preko Facebooka i Twittera šire dezinformacije na Zapadu te posebno u SAD-u, gdje su navodno pokušavali utjecati na izbore. Utjecajni ruski parlamentarac Aleksej Puškov pak je rekao da bi Rusija trebala zabraniti upotrebu upravo Facebooka i Twittera budu li se na njima nastavile širiti informacije o oporbenim skupovima koje Rusija ne dopušta.

Kultni novinar BBC-ja osniva konzervativnu televiziju